Mladi inženjer stočarstva u svojoj štali: Romanovska ovca je neiskorišten potencijal

Spoj stručnog znanja i predanog rada donosi rezultate. Diplomirani inženjer poljoprivrede, smjera stočarstvo, pred samim master studijama na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu, David Jovičić iz Petrova, već četiri i po godine se bavi ovčarstvom, isključivo uzgojem romanovske rase u štalskom, odnosno intenzivnom sistemu proizvodnje.

Nakon godina samostalnog ulaganja, mladi stočar ove je godine prvi put osjetio i značaj republičkih podsticaja, uz kontinuiranu podršku lokalne zajednice, potvrđujući da se znanje i trud u agraru isplate. Kako kaže, romanovska ovca je izuzetno zanimljiva i perspektivna rasa, prije svega zbog visoke plodnosti.

"Trenutno na farmi imam 37 odraslih grla, dok broj jagnjadi varira u zavisnosti od sezone i prodaje. To je prilično zahtjevan broj, kao da imate preko 100 pramenki", kaže nam na početku razgovora, dodajući kako je na njegovom gazdinstvu prosjek 3,85 jagnjadi po ovci u jarenju, "a imali smo i ovce koje su za godinu dana dale čak devet živorođenih jagnjadi. To je zaista zanimljiva i perspektivna rasa, ali i rasa koja traži mnogo."

Za sada nema proširenja

Iako se ovaj broj ne čini velikim, uzgoj romanovske ovce u intenzivnom sistemu zahtijeva značajne prostorne, hranidbene i druge uslove. Zato ovaj mladi poljoprivrednik za sada ne planira proširenje proizvodnje, već želi da zadrži broj od oko 40 ovaca, jer mu je ovčarstvo dodatna djelatnost.

"Trudim se da radim kvalitetan priplodni materijal. Kod muške jagnjadi postižemo prirast tako da sa tri do tri i po mjeseca dostižu i do 40 kilograma, a neka i više. Cilj mi je kvalitet, a ne samo broj grla", navodi Jovičić.

Kako je zaposlen u firmi koja se bavi tretmanom i ishranom životinja, upravo ta znanja, kaže, nastoji da poveže sa sopstvenom proizvodnjom.

Romanovska rasa nije dovoljno prepoznata

Govoreći o stanju ovčarstva, Jovičić smatra da ova grana Bosni i Hercegovini ima značajan, ali nedovoljno iskorišten potencijal.

Carska ovca je zlatna koka za stočare: Otporna na bolesti, janji se dvaput godišnje

"Ovčarstvo je još uvijek nedovoljno razvijeno i nepravedno zapostavljeno kao manje bitna grana, iako može biti veoma dobra, pa čak i izvozno orijentisana grana. Kod nas postoji tradicija konzumiranja ovčjeg mesa i to je veliki potencijal za ovaj region", navodi David.

Posebno ističe romanovsku rasu, za koju smatra da još nije dovoljno prepoznata, ali i upozorava na problem kvaliteta i kontrole priplodnog materijala. Smatra da je mnogi gaje na pogrešan način, a dešava se, ističe, i da se pod čistu rasu 'podvaljuje' nešto što to nije. "Ko želi da se intenzivno bavi ovčarstvom, romanovska će sigurno biti jedan od prvih izbora, bilo kao čista rasa ili za ukrštanje sa terminalnim rasama", dodaje.

Podrška za 15 poljoprivrednika u Petrovu

Ove godine 15 poljoprivrednika u Petrovu, koji imaju stada sa više od 30 ovaca, ostvarilo je pravo na podsticaj, a sredstva su odobrena za ukupno 869 grla. Za ovu namjenu iz opštoinskog budžeta izdvojeno je 5.214 KM.

"Ovo je prilika da razgovaramo sa našim poljoprivrednicima, da čujemo sa kakvim se problemima susreću, ali i njihove ideje, potrebe i mogućnosti za unapređenje proizvodnje. Svi podsticaji su povećani, a mi smo tu i za sve ostalo što možemo da pomognemo", rekao je načelnik opštine Ozren Petković koji je organizovao prijem za lokalne poljoprivrednike i uručio rješenja o dodjeli podsticajnih sredstava.

Lokalni podsticaji za Jovičića i druge stočare, imaju značajnu ulogu u razvoju proizvodnje, naručito jer se radi o kontinuiranoj podršci. Iako ističe da vlast radi i na nivou Republike Srpske, podsticaji su, smatra još uvijek na niskom nivou.

"Kada pogledamo Srbiju, Federaciju BiH ili Brčko distrikt, vidimo da postoji prostor za značajno unapređenje. Jedan od važnih koraka je bolja organizacija proizvođača i da neko stane iza udruženja, ali i olakšavanje uvoza kvalitetnog priplodnog materijala kako bi se osvježila krv i unaprijedio genetski potencijal domaćih stada", kaže on, te dodaje da imamo potencijal za ovu granu.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor