Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Afrička svinjska kuga
  • 13.08.2019. 11:00

Mjere opreza vezane za afričku svinjsku kugu

Afrička kuga svinja trenutno je prisutna kod svinja u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj, Belgiji, a postoji sumnja da se pojavila u još nekim zemljama regiona.

Foto: Pixabay/ramboldheiner
  • 205
  • 14
  • 0

Afrička kuga svinja trenutno je prisutna kod svinja u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj, Belgiji, a postoji sumnja da se pojavila u još nekim zemljama regiona.

Prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), prisustvo ove bolesti u pomenutim zemljama može u opasnost dovesti cijeli Balkan, posebno države u kojima afrička kuga svinja nikad do sad nije bila prisutna.

Podsjetimo, u Kini se afrička kuga svinja pojavila krajem prošle godine. U decembru 2018. godine u toj zemlji svinje su oboljele od ove bolesti što je dovelo do značajnog pada populacije svinja u Kini. To je imalo veliki uticaj kad su pitanju cijene svinjskog mesa. Vlasti u Kini procjenjuju da će u drugoj polovini ove godine cijene svinjetine porasti za 70 odsto.

Bugarska bi zbog ove krize mogla izgubiti cijeli proizvođački fond?

Kad je u pitanju situacija vezana za afričku kugu svinja u Bugarskoj, stručnjaci strahuju da će Bugarska zbog ove krize izgubiti cijeli proizvođački fond od 600.000 svinja. Zvaničnici procjenjuju da će potencijalna šteta biti oko 1,15 milijardi evra. U zemlji je do sad detektovano više od 30 žarišta bolesti. Do sad je na industriskim i poljoprivrednim gazdinstvima uništeno oko 130.000 svinja. Analitičari kažu da je cijena svinjskog mesa u Bugarskoj porasla za manje od mjesec dana za 30% zbog epidemije i da bi na jesen mogla da poraste za dodatnih 15 odsto.

Kako trenutno nema efikasne vakcine ili liječenja, najbolja strategija borbe protiv afričke kuge svinja za zemlje u kojima i dalje nema bolesti je spriječavanje ulaska virusa kroz poboljšanu kontrolu granica, pravilno podizanje svijesti i poboljšanu biološku sigurnost na farmama, kao i odstrel i ograničavanje kretanja divljih svinja.

Afrička kuga svinja nije zoonoza odnosno ne može se prenijeti sa životinja na ljude, piše Slavko Tošić iz PSSRS.

Zaraza se može prenijeti preko odjeće i opreme

Svinje koje su zaražene afričkom kugom svinja ugibaju u roku 10 dana u 100% obimu. Virus može ostati aktivan u prirodnoj sredini i u leševima i do nekoliko mjeseci. Ljudi se ovom bolešću ne mogu zaraziti, ali je mogu prenijeti preko odjeće i opreme.

Klinički simptomi afričke kuge svinja su raznoliki i nije ih uvijek lako uočiti.

Kod oboljelih životinja se javljaju neki ili svi navedeni simptomi:

  • Visoka temperatura
  • Slabost ili nemogućnost da ustaju
  • Povraćanje
  • Dijareja ponekad krvava
  • Crvenilo ili modra koža, naročito oko ušiju i njuške
  • Kašalj i teško disanje
  • Pobačaj i mrtvorođeni prasci i siromašna legla

Kako se infekcija može širiti? 

Ključne mjere koje treba da budu sprovedene na farmi, kako bi se izbjegao ulazak patogenih uzročnika u objekat za uzgoj svinja i širenje na susjedne farme, usko su povezane sa sljedećim putevima širenja infekcije:

  • Kontaminirana obuća, odeća i ruke posjetilaca ili radnika na farmi koji su bili u kontaktu sa zaraženim svinjama;
  • Instrumenti i oprema koja je kontaminirana prilikom upotrebe na zaraženim svinjama ili u njihovoj blizini;
  • Prevozna sredstva;
  • Kontaminacija preko inficiranih leševa svinja;
  • Kontaminacija koja potiče sa mijesta na kojima je boravila zaražena svinja, kao što su npr. pašnjaci, rampe za utovar, pijace ili putevi;
  • Kontaminacija kontaktom sa divljim svinjama;
  • Svinje koje se hrane inficiranim svinjskim mesom ili proizvodima životinjskog porijekla (naročito pomije, odnosno kuhinjski otpaci predstavljaju veliki rizik).

Kod primjene biosigurnosnih mjera najvažniji savjeti za odgajivače su:

  • Izbjegavati posjete drugim farmama, osim ako je to zaista neophodno.
  • Različite starosne grupe svinja treba držati odvojeno.
  • Higijenu treba održavati kako unutar, tako i van objekata za uzgoj svinja (blato ili drugi ostaci na odjeći, čizmama, opremi ili prevoznim sredstvima mogu biti prenosioci patogenih uzročnika na druge životinje na farmi ili na susjedne farme) i
  • Sredstva za čišćenje i dezinfekciju treba držati na ulazu u objekat, kako bi posjetioci mogli da ih koriste pri ulasku ili izlasku iz objekta.

Pored toga, svaki odgajivač bi trebalo da pripremi Kontrolnu listu za biosigurnost koja sadrži:

  • Na farmi mora da postoji biosigurnosni plan;
  • Svi zaposleni na farmi treba da budu upućeni u biosigurnosni plan;
  • Pristup posjetiocima je ograničen, a upotreba zaštitne odeće i obuće je obavezna;
  • Uvođenje novih grla, sa visokim zdravstvenim statusom, u zapat je ograničeno;
  • Pri nabavci, treba pitati prodavca životinja o zdravstvenom stanju zapata;
  • Potrebna je izolacija novonabavljenih životinja i redovna kontrola njihovog zdravstvenog stanja;
  • Potrebno je svakodnevno praćenje zdravstvenog stanja svinja, a pri pojavi prvih simptoma bolesti, treba odmah kontaktirati veterinara.

Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i drugim proizvodima. U današnje vrijeme posebna se pažnja posvećuje... Više [+]

Tagovi

Afrička svinjska kuga Svinjogojstvo Zaraza Farma svinja Mjere opreza