Loše ušne markice uzrokuju troškove: "Farmeri su taoci neorganiziranosti institucija"

Uzgajivači goveda, svinja i ovaca, su već godinama taoci neorganiziranosti Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, konstatirao je na nedavno održanom Savjetovanju mljekara, Anto Šipovac, predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske.

Tokom panel diskusije koju je moderirao, Šipovac je naveo kako je kvalitet markica izuzetno loš te kako su farmeri u toku proizvodnog života kod nekih grla po sedam, osam puta primorani mijenjati markice, a bolje se ne mogu nabaviti zbog zakona o javnim nabavkama.

Loše urađen posao

Zakon je ovdje precizan, sve životinje koje se nalaze u Bosni i Hercegovini trebaju obavezno biti pojedinačno označene dvjema plastičnim žutim ušnim markicama, koje dobavljaju veterinarske službe. Kada vlasnik otkrije da je životinja izgubila ušnu markicu ili da je ona postala nečitka, u roku od sedam dana, dužan je zatražiti zamjenu čak i ako je samo jedna ušna markica izgubljena. Troškove snosi vlasnik ili držalac životinje.

"Ja moram biti iskren pa reći da sam nezadovoljen radom Kancelarija za veterinarstvo, odnosno Agencije za obilježavanje životinja, pošto, poslije ne znam koliko, još nije završen posao u skladu sa traženim, odnosno skladu sa onim što su oni rekli da će obaviti", rekao je tokom panela pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Slobodan Cvijanović.

Kada je riječ o kvalitetu ušnih markica, kako je naveo, kod svake javne nabavke koja je rezultirala neuspjehom, uzrok treba tražiti kod onog ko je pisao javne nabavke.

"Ako ste mi imali identifikaciju da ušne markice padaju, kako je moguće da to nije sugerisano agenciji da se sljedeći put unesu parametri u javnom nabavku koja će spriječiti tako nešto?", istakao je Cvijanović, dodavši kako direktno pitanje treba postaviti Agenciji za obilježavanje životinje i identifikaciji, jer oni moraju da napišu javnu nabavku u skladu sa propisima.

Sistemsko rješenje

Naveo je i kako su silni problem u svinjarstvu, gdje su farme sa hiljadu i po krmača, prasilica, te da je to ogroman broj prasića koje treba obilježiti.

"Sistemski moramo riješiti to pitanje. Podržavam da se nađe rješenje, ali smatram da, ako je pitanje konkretno u govedarstvu da uključimo nekoga iz vašeg Udruženja, u pripremanje javnih nabavki kako bi se jasno definirao tehnički opis i karakteristike koje treba da ima ta ušna markica", zaključio je Cvijanović.