Proizvodnja mlijeka raste, ali u kakvim okolnostima: "Sijevnule varnice" na panel diskusiji

Da je u Bosni i Hercegovini više manifestacija poput Savjetovanja i sajma mljekarstva, koje organizuje Udruženje poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, sektor bi vjerovatno bilježio rast u svim granama. Ovo nije rečenica kakvom treba završavati tekst. Naprotiv.

Naime, jučer je započela ova dvodnevna manifestacija, koja slavi jubilej, 10. godišnjicu. Može se zaključiti da su svi važniji predstavnici mljekarskog, ali i poljoprivrednog sektora, stigli u Gradišku.

Pozitivni rezultati u teškom vremenu

Na samom početku čuli smo da je proizvodnja mlijeka u Republici Srpskoj u 2024. zabilježila rast od 5% u odnosu na godinu ranije, odnosno ‘skok’ sa 124 na 130 miliona litara mlijeka.

"Teška su vremena, elementarne nepogode nas prate stalno, jedini izlaz je da svi zajedno stanemo i da ova proizvodnja opstane, ako ne i da se proširi. Jako je važno da smo svi u tome zajedno", poentirao je odmah na početku skupa predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske Milorad Arsenić, kazavši kako Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS jeste bilo uz proizvođače "ali bi trebalo i više."

Pozitivni rezultati, jasno je pokazao Arsenić, nisu razlog da se zažmiri na realnu sliku – da mnoge farme imaju malu proizvodnju mlijeka.

"Bit ću kritičan i prema nama i upravo ovakvi događaji treba da unaprijede proizvodnju i da mi za neko vrijeme s ponosom kažemo da smo možda i ispred ostalih i u proizvodnji mlijeka po grlu, tu je jako poražavajući podatak", precizirao je prvi čovjek Mljekara RS.

S druge strane, resorni ministar, Savo Minić, naveo je kako su na povećanje proizvodnje mlijeka uticale i kontinuirane mjere podrške mljekarstvu i upošte poljoprivredi, kazavši kako je lani premija po litru povećana sa 0,25 na 0,28 KM i uvedena podrška po muznom grlu.

"Tu je i podrška za nabavku muznih robota, kapitalne investicije, regresiorano dizel gorivo i kada sve to saberemo podrška za mljekarstvo iz agrarnog budžeta Republike Srpske u prošloj godine bila je više od 60 miliona KM", rekao je Minić.

Sijevnule varnice na panelu

Poručio je proizvođačima da je stvaranje novih vrijednosti nešto što ih može održati, te ih pozvao da kažu otvoreno svaki put kada su nezadovoljni. A, farmeri nisu dugo čekali, pa se u panel diskusiji o perspektivama razvoja proizvodnje mlijeka povela žučna rasprava.

Dr. Goran Vučković, ispred Udruženja uzgajivača goveda njemačkog Baden-Württemberga, naveo je da se čak i u Njemačkoj zatvaraju farme i smanjuje broj krava.

"Pojavljuju se neke razne bolesti, što je utjecalo na proizvodnu mlijeka, a došlo je do pada i situacije da Njemačka trenutno nema dovoljno mnogo mlijeka. Ima za svoje potrebe, ali se smanjuje izvoz. Samim tim skočila je cijena mlijeka, ali i stoke", rekao je Vučković, navodeći kako tamošnji farmeri nemaju poticaje, kakvi su ovdje poznati.

Odmah je potom moderator diskusije, Anto Šipovac, inače predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, uputio pitanje pomoćniku resornog ministra Saši Laliću, zašto zabilježeni rast proizvodnje u RS-u nije prepoznat, dodavši da su očekivali određene stimulacije.

"Zahtjev koji smo dobili od strane Udruženja, je bio s mog u ugla gledanja potpuno nerealan. Tražili su preko 900 maraka po grlu, 33 feninga po litru, dodatno dizel gorivo po grlu. Kad smo sve to sračunali, nama je trebalo za mljekarski sektor negdje oko 100 miliona maraka", odgovorio je Lalić.

"Nisam zadovoljan odgovorom", uzvratio je Šipovac.

"Da li ste vidjeli da smo povećali gornji limit kad su pitani proizvođači mlijeka sa 500 na 650 hiljada maraka, s obzirom na to da ste veliki proizvođač možda će Vam biti interesantno", upitao je Lalić, na što je moderator odgovorio kako ne zastupa ovdje svoje lične interese, već interese svih farmera.

Šipovac je potom dodao kako je dobio obećanje ministra Minića kako će se ići u povećanje neke od mjera koja se odnosi na proizvodnju mlijeka.

"Može se pričati kad se završi ciklus kapitalnih investicija, to je 30.9. tekuće godine, ako bude novca, da nisu kapitalne investicije uzele, može se pričati o povećanju po grlu", nadovezao se Lalić u diskusiji.

O čemu se još diskutovalo na panelu, kao i predavanja o značaju kvaliteta kabastih hraniva, razlikama u sadržaju i probavljivosti kukuruznih silaža i brojna druga, moći ćete čitati u narednim danima na Agroklubu. Inače, posebno je zanimljivo bilo predstavljanje farmera iz Švedske koji ishranom krava bez kukuruzne silaže dostižu proizvodnju od preko 13.000 litara.