Kontrola reprodukcije krava: Koliko je jako govedarstvo, toliko je razvijena poljoprivreda

Govedarstvo je najznačajnija grana stočarske proizvodnje i istovremeno jedan od pokazatelja ukupne razvijenosti poljoprivrede u jednoj zemlji, ocjenjuje Darko Marković, savjetodavac u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Republike Srpske u svom tekstu o kontroli reprodukcije muznih krava na stranici PSSRS.

Kako ističe, jedan od najvećih izazova u ovoj proizvodnji odnosi se na povećanje plodnosti krava, s ciljem veće proizvodnje mlijeka i mesa te smanjenja troškova proizvodnje. Na plodnost utiče veliki broj genetskih i paragenetskih faktora, pri čemu su najznačajniji oni iz grupe vanjskih uticaja, budući da je većina varijacija u parametrima reprodukcije upravo pod njihovim uticajem.

"To znači da je plodnost najviše uslovljena paragenetskim faktorima i u prvom redu zavisi od ishrane, zdravstvenog stanja, uslova držanja i njege", navodi ovaj stručnjak.

Ishrana i pravilan menadžment

Dokazano je da ishrana i pravilan menadžment mogu uticati na plodnost i do 70%, dok se sinhronizovanim praćenjem reprodukcije godišnje može postići plodnost krava i preko 80%. Kako navodi, najkritičniji period za krave je prva sedmica prije i poslije teljenja, pa je u tom razdoblju jedna od ključnih mjera adekvatna ishrana, kako bi se osiguralo da krave nakon teljenja imaju što kraći negativni energetski bilans.

Upravljanje farmom visokomliječnih krava podrazumijeva niz usklađenih aktivnosti te saradnju između proizvođača, veterinara i agronoma.

"Plodnost muznih krava manifestuje se kroz kumulativni efekat metaboličkih, endokrinih i zdravstvenih komponenti, a koji su posljedica intenzivne selekcije u smjeru dobijanja visoko produktivnog grla", pojašnjava Marković, dodajući da ovi faktori određuju ulogu veterinara koja se sve više ogleda u podršci upravljanju farmom, pa bez njih, farme ne mogu da ostvare željene rezultate u pogledu zdravstvene zaštite životinja, uspješne reprodukcije, njege, ishrane i drugih zdravstvenih i zoohigijenskih mjera.

Ako se doba između teljenja poboljša za 10 posto, za toliko će rasti i broj teladi

S tim u vezi, kako dalje navodi, cilj je da farmeri imaju zdrav zapat, dobru reprodukciju i visoku proizvodnju na farmi. To podrazumijeva upravljanje zdravljem životinja, reprodukcijom i proizvodnjom kao redovnim nadzorom na farmama. U tom pogledu, ističe, važno je pratiti pokazatelje proizvodnje odnosno reprodukcije.

"Upravljanjem i kontrolom reprodukcije najviše se postiglo u mliječnom govedarstvu. Cilj govedarske proizvodnje je u stvari skraćivanje servis perioda, odnosno postizanje međutelidbenog razmaka od približno godinu dana", kaže savjetodavac.

Pokazatelji plodnosti

Plodnost krava se ocjenjuje na osnovu broja oteljene teladi i dužini zadržavanja u proizvodnom ciklusu, a za ocjenu plodnosti stada koriste se sljedeći pokazatelji: vrijeme trajanja međutelidbenog i servis perioda, procenat oteljenih i izlučenih krava u jednoj godini, prosječna starost krava u stadu i prosječan broj laktacija po kravi.

Također, za reproduktivnu efikasnost goveda mogu se koristiti i sljedeći pokazatelji: ukupan broj teljenja, broj živorođene teladi, broj hranidbenih dana, kao i procenat neplodnih krava.

Parametri u jednom međutelidbenom razmaku mogu se svrstati u tri fiziološka perioda: period teljenja (tok teljenja i vitalnost teleta), poslije teljenja (retencija, ispoljenost znakova estrusa, anestrije, ovarijalne ciste i trajna neplodnost) i period koncepcije (servis period, međutelidbeni period, procenat steonih krava, kao i broj inseminacija do koncepcije-indeks osjemenjavanja krava).

"Pokazatelj efikasnosti plodnosti je broj oteljene teladi koji se godišnje dobije po kravi, a profitabilna je plodnost od 80% u stadu, tj. 0,80 teladi po kravi", navodi, dodavši kako se preporučuje utvrđivanje steonosti do šezdesetog dana nakon osjemenjavanja.

Prvo osjemenjavanje junice: Zašto je tjelesna masa važnija od uzrasta?

Pojašnjava i da ako posmatramo servis period kao zasebnu komponentu reproduktivnog ciklusa, možemo zaključiti da on predstavlja najvažniji ekonomski momenat u proizvodnji mlijeka i teladi. Dužina servis perioda zavisi od toka porođaja i patologije puerperijuma. Krave poslije normalnog teljenja imaju kraći servis period od krava koje su imale retenciju posteljice.

Pored individualnih pojedinačnih reproduktivnih poremećaja kod krava, ispoljavaju se i poremećaji reprodukcije na nivou cijelog stada ili populacije, kada te poremećaje nazivamo stadni sterilitet.