Kompostna štala na gazdinstvu Hočevar - veća mliječnost i manje emisija

Na porodičnom gazdinstvu Hočevar u Zapogama kod Vodica nalazi se moderna kompostna štala koja je među prvima, ako ne i prva takve vrste u Sloveniji. Janeza Hočevara toliko je oduševila ideja o uzgoju mliječnih krava u ovakvom sistemu, po uzoru na Austriju da je odlučio takvu postaviti i na svom gazdinstvu.

Nakon osam godina ishođenja potrebnih dozvola i pomnog planiranja, gdje se razmišljalo o svakom detalju, štala je danas potpuno funkcionalna. Hočevar sada može prenositi dalje svoja saznanja i iskustva vezana uz integriranu poljoprivrednu praksu na gazdinstvu.

Kompostna štala pokazala se kao učinkovito rješenje jer smanjuje negativne utjecaje na okoliš i kravama povećava udobnost, što se očituje u poboljšanju proizvodnje mlijeka i njihova zdravlja. Zahvaljujući partnerstvu u projektu Evropskog partnerstva za inovacije EIP AGRI Kruženje hranjivih tvari, organske tvari, procesa i informacija u poljoprivredi, dokazano je da kompost učinkovito zadržava emisije ugljikova dioksida (CO₂), metana (CH4) i amonijaka (NH3) te azotovog oksida (N₂O).

Ovaj primjer kompostne štale pokazuje napredak u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova, što je jedan od ključnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike.

Visoka mliječnost

Izgradnju su započeli u junu 2015. godine, a životinje su u nju useljene u istom mjesecu sljedeće godine. Štala je duga 70 i široka 19 metara, a posebnost joj je zajednički prostor za ležanje na kompostu. Konstrukcija je betonska, a krovište od borovine i smreke.

Mliječnost se nakon preseljenja stalno povećavala, a trenutno proizvode 11.000 litara mlijeka po kravi u standardnoj laktaciji. Napredak je vidljiv ponajprije zahvaljujući optimizaciji prehrane koju pomno planiraju i analiziraju sa stručnjacima. Važnu ulogu ima i genetika jer se krave osjemenjuju odabranim sjemenom uzgojno valjanih životinja iz inozemstva.

Gazdinstvo također učestvuje u EIP projektima koji se odnose na pronalaženje rješenja za stvarni problem koji poljoprivrednik ima na svom gazdinstvu. "Free walk" i već spomenuti projekti o kruženju hranjivih tvari dali su zanimljive rezultate koji su pomogli Janezu da bolje upozna situaciju na gazdinstvu i na temelju njih donosi svoje daljnje odluke o uzgojnim praksama. Tokom projekta mjesečno su praćene emisije stakleničkih plinova, temperatura, vlaga i drugi važni parametri.

Rezultati mjerenja emisija stakleničkih plinova pokazali su zanimljive trendove. Kompost se pokazao kao učinkovito rješenje jer smanjuje negativne utjecaje na okoliš i povećava udobnost kravama, što se odražava na bolju proizvodnju mlijeka i zdravlje životinja. "Željeli bismo unaprijediti tehnologiju jer je u jesenjim, zimskim i proljetnim mjesecima teže kontrolirati vlagu. Temperatura u kompostu je samo 25 °C zimi, a ljeti se penje do najviše 40 °C", pojašnjava Hočevar dodajući da bi prema stranoj literaturi, idealna temperatura trebala doseći 55 °C kako bi se u njemu uništili svi patogeni mikroorganizmi.

"Mi to još nismo postigli. Naša subalpska klima možda nije najprikladnija za postizanje ovih temperatura jer se vremenski uvjeti znatno razlikuju od zemalja poput Izraela gdje uspijevaju učinkovito osušiti kompost bez dodatne stelje. Zanimljivo je da se ova tehnologija ne koristi u većem broju kod nas u krajevima poput Primorske ili Prekmurja, iako su tamo klimatski uvjeti povoljniji za takav uzgoj", kaže ovaj stočar.

Kompostne sam štale prvi put vidio u Austriji, a puno sam naučio i iz stručne literature. Za nju sam se odlučio uglavnom zbog dobrobiti krava jer se mogu slobodno kretati, bez ogrebotina koje obično nastaju pri ustajanju i ležanju. Imaju dovoljno mjesta, ležište je udobno i mekano, a posao oko svega nije prezahtjevan, objašnjava Janez.

Smanjenje troškova i povećanje udobnosti

Prostor je veliki izazov jer krave trebaju puno mjesta za ležanje. Trenutno krava ima 10 m² površine za ležanje što bi bilo dobro povećati, ali to znači veća ulaganja. "Upskos tome, ne smijemo zanemariti činjenicu da je udobnost izuzetno važna za proizvodnju mlijeka i zdravlje životinja", dodaje.

Navodi da bi se tehnologija mogla poboljšati i povisiti temperatura dodavanjem različitih tvari. Kao veliki problem ističe cijenu stelje, odnosno piljevine koja je u godinu dana narasla s 12 na 18 eura po kubnom metru. Godišnje samo za kupnju stelje potroše oko 20.000 eura. "Dio pokrivamo prodajom rasplodnih junica, ali to nije dovoljno za potpuno pokrivanje troškova. Jedno od mogućih rješenja, koje još nisam iskoristio, ljetna je ispaša. Tako bi krave dio dana provodile na pašnjaku, a dio u štali, čime bi se smanjilo opterećenje komposta", objašnjava.

Dio problema će riješiti uz pomoć sječke smreke koju su pripremili zbog problema s potkornjakom. Prije nekoliko godina već su pokušali s mješavinom sječke borovine i piljevine, ali nije odgovarala jer je sječka bila pretvrda i pregruba. Janez se sada nada da će smreka biti mekša i pogodnija.

U potrazi za jeftinijim materijalima, već su isprobali nekoliko opcija, a između ostaloga i travu miskantus, ali ju je bilo teško nabaviti u dovoljnim količinama. Dugoročno su planirali sadnju na vlastitim površinama, ali nisu imali dovoljno površina. Cijena miskantusa bila je usporediva s piljevinom, zato se kupnja dugoročno nije isplatila, iako je u kombinaciji s piljevinom dobro funkcionirala, uprkos većoj prašini. "Probali smo i sa sitno narezanom slamom, ali bila je dosta prašnjava i nije se pokazala kao optimalno rješenje".

Krave manje leže

Kompost ostaje u staji od četiri do šest mjeseci, ovisno o vremenskim uvjetima. U početku su ga praznili svakih šest mjeseci jer su tada godine očito bile sušne. Sada ga prazne tri puta godišnje, odnosno svaka četiri mjeseca.

Zatim se posipa piljevina u sloju od 30 cm, kasnije se dodaje po potrebi, dok visina ne dosegne oko 50 cm ili visinu rešetki kako bi se krave mogle slobodno kretati. Čišćenje se odvija dva puta dnevno, obično tokom mužnje. Krave se muzu u izmuzištu tipa riblja kost 2x6, što traje oko sat vremena. Trenutačno muzu njih 54, četiri su suhostajne te imaju mogućnost ispaše. Jutarnju mužnju preuzima Janez zajedno sa suprugom, a navečer im pomažu i djeca.

Ove godine instalirali su sistem za praćenje specifičnih parametara koji mjeri protok mlijeka i automatski uklanja jedinicu kada protok prestane. "Mogu reći da vjerujemo stroju jer dobro radi", kaže Janez.

Prošle godine pojavili su se problemi sa somatskim stanicama, zato je uzgoj temeljno pregledan. "Mastitis koji se pojavio nije bio zarazan, nego uzrokovan bakterijama iz okoliša. Nismo otkrili tačan razlog jer su problemi vjerovatno nastali kombinacijom više faktora, uključujući i mužnju naslijepo", objašnjava.

Zbog toga su i uveli sistem automatskog uklanjanja jedinica, iako su neki stručnjaci smatrali da bi problem mogao biti prevlažan kompost, uprkos izrazito vrućem ljetu. Međutim, Janez je smatrao da je problem kukuruz kontaminiran plijesni. Različitim mjerama i temeljnim pregledom uzgoja problemi su otklonjeni i stanje se smirilo. 

Ljeti je u područjima gdje dugo nema padavina i gdje se gnoji kompostom, tlo manje osjetljivo na sušu. To je zbog većeg sadržaja organske tvari i humusa, što povećava zadržavanje vode i bolju snabdjevanost tla hranjivim tvarima.

Krave imaju ugrađene pedometre koji, između ostalog, mjere i vrijeme ležanja koje u prosjeku iznosi 6 do 7 sati. Stočar otkriva da je to relativno kratko u poređenju s rezultatima drugih poljoprivrednika. "Ne znam zašto krave više ne leže. Ali kreću se opušteno i smireno, zdrave su, bez tehnopatija, ogrebotina ili ičega sličnog. Problemi s nogama su rijetki, osim pojedinog laminitisa koji može biti posljedica acidoze. Zbog toga pazimo da obrok ne sadrži previše škroba i da bude pravilno uravnotežen. Uprkos trenutnim dobrim rezultatima, uvijek ima mjesta za napredak".

Hočevar spominje probleme s junicama koje su bile privezane prije preseljenja u kompostnu staju. "Imale su slabije papke te su se teže prilagodile. Sada smo staru štalu preuredili da su junice već dijelom slobodne i više nemaju tih problema kada ih premjestimo. Polako obnavljamo stari dio kako bismo ju osposobili za uzgoj junica. Za njih smo uredili i grupne boksove i optimalno iskoristili prostor."

Veoma su zadovoljni ovom tehnologijom, ali htjeli bi smanjiti opterećenje komposta. To bi se postiglo ljetnom ispašom, iako bi to bilo idealnije zimi kada ima više problema s vlagom. Kompost odvoze na polja, a gnojnicu na livade. Također redovno prate kvalitetu tla nakon njegova korištenja i primjećuju da se organska tvar i humus u tlu povećavaju iz godine u godinu.

U sušnim godinama bila je manja potrošnja azota u pšenici, a kukuruz je ostao lijepo zelen. Prva prihrana provodi se u proljeće, a nakon toga biljke imaju dovoljno hranjivih tvari do kraja vegetacije jer se azot iz komposta sporije oslobađa ljeti, kada su temperature više, što je povoljno i zbog troškova.

U štalu su dodatno ugradili helikopterske ventilatore koji su obvezna oprema za ovakav način uzgoja, a rade i zimi. Toplotni je stres veliki problem kod krava, zbog toga reguliraju jačinu prema temperaturi. Unatoč svemu, one i dalje traže hlađenje ispod ventilatora tokom ljetnih mjeseci kada temperature prelaze 30 °C.

Manje stakleničkih plinova i bolje kruženje hranjivih tvari

Kompostna štala donosi mnoge prednosti, ponajprije u kruženju hranjivih tvari i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Na gazdinstvu Hočevar izmjerili su koncentracije ugljen dioksida (CO₂) unutar i izvan prostora. Rezultati su pokazali da je koncentracija CO₂ u štali najniža u poređenju s drugim sistemima uzgoja. Izvan nje rezultati su bili više-manje jednaki, osim kod sistema s privezanim kravama i sistema na rešetkama gdje su vrijednosti bile više. To znači da ovaj način uzgoja učinkovito zadržava stakleničke plinove.

Osim CO₂ izmjerena je i koncentracija metana kojeg gotovo i nema izvan obojekta, dok su ispuštanja unutar njega bila najniža u poređenju s drugim sistemima (puni pod, propusni pod, rešetke, privezani uzgoj). Koncentracija amonijaka bila je najniža kod duboke stelje, a zatim u kompostnoj staji. Izvan nje rezultati su bili slični – duboka stelja, kompost i propusni pod isticali su se kao bolji sistemi. Što se tiče emisije azotovog oksida, rezultati propusnog poda bili su nešto bolji od kompostne i staja s dubokom steljom.

U Sloveniji se uzgajivači još uvijek rijetko odlučuju za ovakav sistem jer zahtijeva više prostora i veću potrošnju materijala za stelju, poput piljevine ili sječke koja nije jeftina. No, na tome ne treba štedjeti jer tada trpi udobnost životinje, a time i uzgoj.

Tekst i fotografije: Klara Lovenjak, Kmečki glas (SLO), voditelj projekta Zeleni ZPP, zeleni ŽIVOT