• Peradarsko đubrivo
  • 30.05.2019. 16:00

Kokošiji stajnjak ne mora biti problem nego iskoristiv resurs - pokazala studija INZ-a

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je uspješno okončao projekt izrade Studije "Stajski otpad sa peradarskih farmi – Od problema do iskoristivog resursa".

Foto: Depositphotos/roibu
  • 355
  • 73
  • 0

Peradarsko đubrivo (stajnjak) od davnina se koristilo u poljoprivredi, a kokošije je najbolje za ishranu biljaka. Ovo je koncentrovano đubrivo koje se odlikuje izbalansiranim sadržajem hranjiva odnosno nutrijenata. Sadrži dosta azota u obliku koji ga čini lako dostupnim biljkama. Pored azota sadrži kalijum, kalcijum, fosfor, mangan, magnezijum, željezo i mnoge druge makro i mikro elemente važne za ishranu biljaka. 

Kokošije đubrivo ima produženo djelovanje tokom četiri godine i to treba imati u vidu kod đubrenja zemljišta i rotacije usjeva. Njegova pravilna primjena povećava prinos usjeva i do 40%.

Uspješno provedena studija

Ovo je samo dio uvoda uspješno provedene Studije "Stajski otpad sa peradarskih farmi – Od problema do iskoristivog resursa" koja je projekt Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ). Izrada projekta je sufinansirana od strane Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK, a na osnovu Javnog poziva za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i srodnih aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša.

"Posao nam je bio da analiziramo postojeću zakonsku regulativa u BiH, prikupimo podatke o registrovanim farmama peradi na području Zeničko-dobojskog kantona, obiđemo teren, odnosno farme u ovom kantonu, uzmemo i ispitamo uzorke peradarskih stajnjaka, te na osnovu analiziranja rezultata donesemo i odgovarajuće zaključke, koji su bili polazna osnova za izradu Studije o mogućnostima adekvatnog zbrinjavanja i upotrebe stajnjaka sa peradarskih farmi", ističe voditelj projekta, dr.vet.med. Rusmir Goletić, stručni saradnik za veterinarsko javno zdravstvo i ekologiju u Institutu.

Saradnici na projektu su bili stručni saradnik za projekte i međunarodnu saradnju Adela Beriša Fazlagić i stručni saradnik za zdravstvenu ekologiju Safet Kubat.

Povećava se broj za tov brojlera

Kako ističe Goletić, studijom su dati neki odgovori na pitanja zbrinjavanja i upotrebe peradarskog stajnjaka, a u narednom periodu se planiraju aktivnosti na nastavku ovog projekta, kako bi se u potpunosti razmotrile sve mogućnosti zbrinjavanja i upotrebe stajnjaka sa peradarskih farmi, naročito sa farmi za tov brojlera, kojih je na području ZDK oko osamdeset.

"Njihov broj se iz godine u godinu povećava, u prvom redu zbog rastućih potreba kompanija BROVIS d.d. Visoko i MADI d.o.o. Tešanj, ali i drugih, pogotovo sada kada navedene kompanije započinju sa izvozom pilećeg mesa na tržište EU. Sa povećanjem obima posla raste broj farmi, a time do izražaja dolazi i predmet naše studije", ističe Goletić.

Police EU spremne za prve kamione pilećeg mesa iz BiH

Zbog svega ovoga, vidljiva je potreba za iznalaženjem prikladnih i efikasnih mogućnosti za upravljanje stajnjakom, kao npr.:

Od kompostiranja do energenta za kotlovnice 

  1. Kokošije đubrivo može da se koristi u procesu kompostiranja organskog otpada. Đubrivo će ubrzati proces kompostiranja i poboljšati karakteristike dobijenog komposta. Kada je visina kompostne gomile 1,5 m, onda debljina sloja stajnjaka (kokošijeg đubriva) može biti 15 do 20 cm. Uz povoljnu vlažnost proces kompostiranja može da se završi za oko 60 dana;
  2. Upotreba peletiranog kokošijeg đubriva se sve više povećava, što predstavlja kvalitetno rješenje posebno sa ekonomskog i ekološkog stanovišta. Peletirano đubrivo nema karakterističan miris, jednostavno je za korištenje i može da se primjenjuje u različitom vremenskom periodu. Koristi se u količini od 100 do 300 g/m² zemljišta. Fermentacija traje do dvije sedmice. Nakon primjene potrebno je izvršiti zalijevanje;
  3. Upotreba kokošijeg peletiranog đubriva kao energenta za kotlovnice, odnosno kao čvrstog goriva u kotlovima za proizvodnju toplotne energije, samostalno ili u kombinaciji sa drugim peletom (bukovim peletom, peletom od slame ili sl.) zavisno od njegove energetske vrijednosti, i drugo.

U ovom projektnom zadatku INZ se odlučio za pilot projekat s ciljem istraživanja mogućnosti recikliranja stajnjaka koji nastaje kao otpadna životinjska materija na preadarskim i stoĉnim farmama u svrhu proizvodnje peleta za fertilizaciju poljoprivrednog zemljišta. Tematika je vrlo aktuelna u zemljama u regionu, ali i kod nas, mada kod nas još uvijek ne postoje neka nezavisna istraživanja na navedenu tematiku, stoji u ovoj studiji. 

Studiju u cijelosti možete preuzeti u dokumentu ispod članka


Tagovi

Peradarsko đubrivo Kokošije đubrivo Peletirano đubrivo Studija Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Rusmir Goletić


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi