Proizvodnja konzumnih jaja je jedan vrlo zahtjevan tehnološki proces, koji se odvija u dvije faze.
Sve vrste peradi razmnožavaju se jajima, a u peradarstvu razlikujemo proizvodnju konzumnih jaja, odnosno onih koja nisu oplođena, i uzgoj rasplodnog jata (jaja koja su oplođena). Kao domaća životinja, domaća kokoš ili kako ju se češće zove samo - kokoš, je uzgojena u velikom broju najrazličitijih oblika, obilježja i varijacija boja.
Trenutno evropski standardi pasmina domaćih kokoši prihvataju više od 180 poznatih pasmina, a u svijetu se uzgaja još daleko veći broj. Postoje i različite boje jaja, kao na primjer bijela, smeđa, zelena, crvena itd.
U komercijalnoj proizvodnji mesa i jaja koriste se najčešće hibridne pasmine. Većina koka ima životni vijek od pet do sedam godina, iznimno od osam do devet. Koke nosilje češće ugibaju ranije od onih u slobodnom držanju, s obzirom na to da ove druge nisu izložene stresu neprekidnog nošenja jaja. Treba napomenuti i da u dobi od oko dvije godine, opada proizvodnost jaja.
Proizvodnja konzumnih jaja je jedan vrlo zahtjevan tehnološki proces, koji se odvija u dvije faze. Prva podrazumijeva uzgoj koka do 18 sedmica starosti, a druga je faza eksploatacije - od dana kada kokoši započinju nositi do izlučenja.
Hibridi kokoši koji se danas koriste u ovoj proizvodnji imaju visok genetski potencijal, koji uveliko ovisi od uvjeta u kojima se one drže. Koke se prije useljavanja u objekte prema preporuci veterinara vakcinišu. Ishrana i higijena objekta, također, utiču na samu proizvodnju i njihov životni vijek.
Ishrana je najbitnija finansijska stavka u proizvodnji konzumnih jaja. Krmna smjesa mora biti bogata svim neophodnim mikro i makro elementima, te mikrobiološki ispravna. Ona bi trebala sadržavati 16-17 posto sirovih bjelančevina, 3-4 posto kalcija i 0,7 posto fosfora.
Utrošak od 2,4 - 2,6 kg hrane za kilogram jajčane mase znači da nosilje trebaju dnevno konzumirati 120 - 130 g hrane, odnosno gotove krmne smjese, da bi ostvarile proizvodnju od oko 300 jaja godišnje. Pojilice za vodu moraju biti redovno dezinficirane i voda stalno dostupna. Svakoj koki je potrebno oko 2,5 decilitara vode dnevno.
Računa se da kokoš na jedan kilogram pojedene hrane popije od jedan i po do dva litra vode. Pri visokim temperaturama može popiti četiri do pet litara za kilogram pojedene krmne smjese.
Vrlo je važno da objekt u kojem se drže nosilje bude topao - sa temperaturom od 12 do 18 stepeni koja ne bi trebala oscilirati, suh, sa dobrom ventilacijom i dobrom zaštitom od grabljivaca. Stelja uvijek treba biti suha, a vlaga je nepoželjna s obzirom na to da utiče na kvalitet jaja i samo zdravlje koka.
Zašto kokoši trebaju pijetla? Koliko ženki dolazi na jednog mužjaka?
U objektima ne smije biti propuha, a kako su zimi dani kraći, poželjno je da i ima dobre izvore svjetlosti. Ukoliko pojedini navedeni faktori izostanu ili se dogodi neuravnoteženost među njima, doći će do smanjenja proizvodnje koja može ishoditi velikim financijskim gubitcima.
U svaku, pa i ovu proizvodnju, ne treba kretati bez prethodne edukacije. Potrebno je naučiti što više o proizvodnji, savjetovati se sa osobama koje imaju iskustvo u istoj i proučiti dobro zakone, jer najzad, rezultat u proizvodnji jaja najviše zavisi od ljudskog faktora, navode iz Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona.
Tagovi
Autorica