Kako spriječiti griženje repa kod svinja?

Griženje repova kod prasadi u tovu je pojava koju treba izbjeći. Osim repa, oni grizu uši, noge, čak i dijelove trupa. Pojava kanibalizma javlja se zbog prenapučenosti, dosade, neadekvatne hrane, prostirke i brzo se širi među jedinkama.

U prirodi su svinje zaokupljene potragom za hranom, stalno nešto ruju, istražuju. Međutim, kada su zatvorene, te aktivnosti izostaju. Zbog toga valja razmisliti kako da im se pažnja usmjeri na nešto novo i hranu, jer ova pojava negativno djeluje na zdravlje i dovodi do pojave infekcija.

Liječenje posljedica je dodatni trošak, a potrebno je angažovati više radne snage koja će se brinuti o povrijeđenim i bolesnim životinjama. Stoga je potrebno poduzeti radnje koje će to spriječiti.

Svinje moraju biti zauzete

Ovaj problem, prema pisanju Agrarheute, može biti riješen korištenjem različitih predmeta pa čaki i igrački. Prema novom Pravilniku o dobrobiti životinja i stočarstvu, svinje bi u svakom trenutku trebale imati pristup organskom materijalu, bogatom vlaknima koji će ih na neki način zabaviti. Pri tome treba izbaciti plastične dijelove zbog opasnosti od pucanja i mogućnosti da ih životinja proguta. U skladu s tim su testirani različiti proizvodi. 

Riječ je o inovacijama privlačnima ovim životinjama, a koje su ujedno praktične, čvrste, izdržljive, jeftine te zahtijevaju što manje održavanja.

U Oberen Hardthof, istraživačkoj stanici Univerziteta u Giessenu, razvijena su četiri tipa igrački koje ispunjavaju zakonske zahtjeve. Test je urađen za ogledalo, svojevrsne viseće lance s komadima drveta, predmete/igračke postavljene u tor te bubanj hranilicu. 

U testu su se igračke koje su bile rutinski dostupne u toru, pokazale kao najmanje popularne. Upotrebljavani su samo oko četiri puta svakih pola sata, dok su ogledalo i lanci bili umjereno privlačni.

Najatraktivnija je bila bubanj hranilica s peletima koju su životinje koristile 13,5 puta svakih pola sata. Dakle, pokazalo se da je dobivanje hrane i vode najjača motivacija za svinje jer je upravo to ono što rade u prirodi. A prasad, ona je brzo naučila rukovati uređajem.

Faktor ishrane

No, do pojave kanibalizma ne dolazi samo zbog dosade. Prema pisanju Pigprogress, tome doprinose i drugi faktori. Studija koju su sproveli istraživači sa Odsjeka za nauku o životinjama Univerziteta Aarhus u Danskoj, imala je za cilj da preispita moguće, ali još uvijek nedokazane faktore rizika od griženja repa kod svinja u razvoju, u vezi sa sastavom i opskrbom hranom te njihovom interakcijom sa zdravljem crijeva i ponašanjem kroz mikrobiotu. Studija sugerira da su faktori povezani s nedovoljnom ili pak prevelikom zalihom proteina (uključujući triptofan), nedostatkom sitosti, pravom veličinom čestica hrane, niskim sadržajem vlakana u ishrani te ograničenim brojem mjesta za hranjenje.

Uslijed toga dolazi do socijalnog stresa, čira na želucu, disbioze crijevne mikrobiote, poremećaja crijevnog epitela i osjetljivosti životinje što može kumulativno dovesti do griženja repa, zaključio je tim predvođen Cecilie Kobek-Kjeldager.

U zaključku ove studije istraživači predlažu da se neravnoteža u ishrani treba ispraviti te predlaže pristup koji se temelji na integritetu svinja, uključujući njihovo zdravlje crijeva, sitost, korisnu crijevnu mikrobiotu te adekvatnu opskrbu hranom. Pritom, savjetuju, treba izbjegavati društveni stres kako bi se ublažilo griženje repa.

Takođe, ovaj problem može da se riješi dodavanjem većih količina slame u objekte sa svinjama i uvođenjem većeg udjela svježe neprerađene hrane u njihovu ishranu. Dodavanje slame bilo je najdjelotvornije u torovima gdje je ova mjera redovno primjenjivana, a uvođenje samo osam posto sirove hrane u dnevne obroke je doprinijelo prestanku griženja.

Zabrana kupiranja repa

Zakonodavstvo je zabranilo rutinsko kupiranje repa prasadi u EU još ranih devedesetih, ali je više puta mijenjano i značajno ažurirano direktivom 120/2008/EC. Ovaj zahvat se i dalje toleriše jer smanjuje griženje repa. Finska i Švedska su ga potpuno zabranile 2003. i uspostavile specifične mjere kao što su postavljanje slame za prostirku, osiguravanje dobrog kvaliteta vazduha i temperature, dovoljno prostora (0,9 m2 po svinji u fazi tova) te optimalna ishrana.

Kako bi EU ispoštovala svoju riječ kako je navedeno u Lisabonskom ugovoru iz 2009. godine, revidirana Direktiva o svinjama mora zabraniti upotrebu kaveza, kastraciju, kupiranje repa i rezanje zuba. Potrebno je smanjiti broj jedinki više nego što je to postignuto u Švedskoj i Finskoj i dozvoliti životinjama da većinu svog života provedu na otvorenom. A kada su u zatvorenom prostoru, obezbijediti im odgovarajuće materijale koji će im ispuniti vrijeme i okoliš.