• Silaža
  • 07.11.2020. 11:15

Kako spremati silažu - potpuno prirodnom fermentacijom ili uz dodatak inokulanata?

Cjelokupan proces pripreme silaže u suštini se svodi na to kako stvoriti optimalne uvjete za razvoj poželjnih mikroorganizama i bakterija koje će pospješiti proces fermentacije, osigurati povoljnu pH sredinu i spriječiti dalje kvarenje silirane mase.

Foto: Adi Pašalić
  • 170
  • 22
  • 0

Iza nas je jedan od najvažnijih perioda u godini, za farmere koji se bave proizvodnjom mlijeka. Od uloženog truda i rada proteklih skoro dva mjeseca zavisi kompletna proizvodnja u narednom zimskom periodu - sve do proljeća, nove vegetacijske sezone i pojave svježe voluminozne krme.

Cjelokupan proces pripreme silaže u suštini svodi se na to, kako stvoriti optimalne uvjete za razvoj poželjnih mikroorganizama i bakterija koje će pospješiti proces fermentacije, osigurati povoljnu pH sredinu i spriječiti dalje kvarenje silirane mase. Njenim gaženjem i sabijanjem istiskuje se zrak, stvaraju se anaerobni uvjeti koji pospješuju razvoj korisnih mikoorganizama i na taj način se u potpunosti kompletan proces siliranja odvija na priodan način.

Kako ubrzati proces siliranja ?

"Vrijeme je novac" - dobro poznata izreka koja u praksi znači što više skratiti proces obrade ulaznih inputnih sirovina, zadržati optimalne faktore proizvodnje i imati na kraju kvalitetan proizvod. Farmerskim riječnikom to znači što prije obezbijediti povoljne okolnosti za fermentiranje silažne mase i u što kraćem periodu obezbijediti gotov konzerviran proizvod, odnosno, silažu koja se neće kvariti. Nakon njenog zatvaranja u silos ili sabijanja u uzemljene lagune, nastaje proces potrošnje ostatka zraka.

Savjeti stručnjaka: Kako izbjeći gubitke u silaži?

Za 6 do 8 sati bakterije potroše ostatak zraka i nastaje anaerobna sredina koja pospješuje razvoj poželjnih bakterija koje ubrzavaju proces proteolize - razgradnje ugljikohidrata i on se obično završava za 2 do 3 dana u zavisnosti od količine zaostalog zraka u silaži. Kao produkt razvijaju se dobre bakterije mliječno kiselinskog vrenja koje spuštaju pH vrijednost do 3,4 - 4,2. Faza opadanja pH obično traje oko 18 do 20 dana. Za svoj rast i razvoj, ovi organizmi brzo pretvaraju sve dostupne jednostavne šećere u mliječnu kiselinu. I tu je prilika koju farmer može iskorititi:

  • Ubrzati proces fermentacije;
  • Smanjiti gubitak suhe materije;
  • Očuvati hranjivu vrijednost mase;
  • Spriječiti razvoj nepoželjnih mikroorganizama (kvasaca) i
  • Spriječiti aerobno kvarenje silaže

Sve ono što se ne obezbijedi prilikom njene pripreme na prirodan način poput sjeckanja i usitnjavanja mase, dobro sabijanje, potiskivanje ostataka zraka, zatvaranje i slično, može se popraviti dodacima odnosno stimulatorima koji stvaraju poželjne anaerobne uvjete i razvoj  korisnih mikroorganizama.

Efikasnija fermentacija uz inokulante

Inokulanti su posebni biološki dodaci koji sadrže odabrane sojeve bakterija najčešće (Lactobacillus sp., i Enterococcus sp.) koji fermentiraju šećere u poželjnu mliječnu kiselinu i na taj način pojačavaju i ubrzavaju proces fermentacije, a pri tome smanjuju gubitke suhe tvari i do 20%. Većina sojeva bakterija ima polovičan učinak u fermentiranju šećera, a dodavanjem inokulanata u silaži njihova učinkovitost se povećava i do 90%.

Po mirisu i boji procijenite da li je silaža ili sjenaža dobra

Oni se najčešće nalaze u praškastom ili granuliranom stanju i dodaju se pri punjenu silosa ili lagerovanju silaže i to kao otopina od 0,6 grama inokulanta u 20 litara vode za jednu tonu silažne mase. Većina farmera kao biljnu masu koristi silažni kukuruz, cijelu biljku. Pri dodavanju inokulanata fermentacija se ubrzava čak i do 50% u zavisnosti kako je prethodno spremljena i sabijena masa, a to u konačnici znači i raniji početak korištenja silaže u ishrani, što je jako bitno naročito kod zakašnjelog siliranja.


Tagovi

Proizvodnja mlijeka Proces fermentacije Silažna masa Korisni mikroorganizmi Sjeckanje i usitnjavanje Inokulanti


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.