Kako prilagoditi obrok koza s obzirom na godišnje doba, parenje i laktaciju

Prije nekoliko dana pisali smo preporuke za optimalnu ishranu jaradi, a danas vam donosimo savjete stručnjaka Srđana Kostića iz PSSRS o načinu iskorišćavanja hrane i podmirivanja potreba koza.

Kako navodi Kostić, koze vole raznovrsnu hranu i često je mijenjaju što pozitivno djeluje na apetit, a samim tim i na proizvodnju. Takođe, kod koza u ishrani je u značajnoj mjeri zastupljen brst, više nego kod ostalih preživara, tako da je dobro kada na pašnjacima koje iskorištavaju koze bude žbunja i niskog drveća. Izbor zelenih biljaka koje koze mogu koristiti je veoma širok, i to je gotovo svaka biljka koja raste na našim područjima. Za razliku od ovaca, koze mogu da jedu i vrlo aromatične biljke, s tim da je koza specifična po tome što neće uzeti hranu koja je ostala poslije neke druge koze. Takođe, prave razliku između različitih ukusa: gorkog, slatkog, slanog i kiselog i zapaženo je da mogu da jedu više hrane sa gorkim ukusom nego goveda.

Stvaranje tjelesnih rezervi

"Pošto po jedinici tjelesne mase koze mogu da izluče i do 1,5 puta više suve materije mlijeka nego mliječne krave, potrebe koza u laktaciji su relativno velike. U osnovi način balansiranja obroka za koze ne razlikuje se mnogo od onog koji se primjenjuje kod krava u laktaciji. Razlika je u tome što koze koriste daleko veći broj hraniva i što se mnoga od njih mogu dobiti vrlo jeftino ili čak i besplatno. Po litru namuženog mlijeka koze troše manje kvalitetne hrane od krava", naglašava Kostić.

Preporuke stručnjaka za optimalnu ishranu jaradi

Dodaje i to da bi se uspješno sastavljali obroci za koze, potrebno je poznavati promjene u njihovom metaboličnom ciklusu tokom godine. Naime, u toku godine smjenjuju se periodi u kojima koza stvara rezerve u svome tijelu, sa onima kada ih ona troši. Dakle, u periodima kada koza najintenzivnije proizvodi mlijeko (proljeće i rano ljeto) ona ne može da ostvari obim konzumiranja hranljivih materija za zadovoljenje te proizvodnje. Tokom kasnog ljeta, jeseni i početka zime proizvodnja mlijeka je manja, kao i potrebe za razvoj ploda. U tom periodu ona može da konzumira više hrane nego što je potrebno za proizvodnju i tako stvara tjelesne rezerve.

Koliko hrane dati u koje godišnje doba?

Ovaj stručnjak objašnjava kako je metabolizam koze na najnižem nivou u ranu jesen, oko tri nedjelje pred početak sezone parenja. U tom periodu količina mlijeka se znatno smanjuje. Hrana koja najbolje odgovara tom periodu je grublja i suva. Čim se proizvodnja stabilizuje na nižem nivou, apetit koze počinje da se povećava. Ishrana u toku narednih mjesec dana je veoma važna kako za njenu plodnost tako i za stvaranje tjelesnih rezervi. Obrok treba da bude bogat celuluzom i energijom, a treba većim dijelom da se sastoji od suvih kabastih hraniva uz izvjestan dodatak koncentrata. Energetska vrijednost obroka treba da bude kao u vrijeme najviše proizvodnje.

Kada sezona parenja jednom prođe, mliječnost i apetit koza postepeno opada sve do sredine zime. Obroci u ovom periodu i dalje treba da budu bogati u energiji i celulozi. Od sredine zime procesi metabolizma se postepeno ubrzavaju i tada kozama treba obezbijediti dovoljno kvalitetne hrane. Treba voditi računa o tome da se bremenita koza zasuši bar šest nedjelja pred partus. Obilnija ishrana tokom bremenitosti dovodi do toga da se dobijaju krupnija jarad. Ako je obrok bogat u mineralima, kostur jareta može da bude vrlo čvrst što može da dovede do problema pri partusu.

Pripaziti da ne dođe do poremećaja u varenju hrane

"Tokom posljednjih osam nedjelja bremenitosti porast ploda je najveći i zbog toga obrok mora da postane bogatiji u energiji, proteinima i mineralima. Po hranljivoj vrijednosti obok treba da bude ravan onom koji koza dobija u vrijeme najveće proizvodnje mlijeka. Ovaj obim konzumiranih hranljivih materija treba da se postigne u vrijeme pred partus", savjetuje Kostić te dodaje da tokom visoke bremenitosti obrok mora ne samo da zadovolji kvantitativne potrebe životinja već da se odlikuje i veoma dobro definisanim osobinama.

Ako je konzumiranje koncentrata veće nego kabastih hraniva može doći do poremećaja u varenju. Zato se preporučuje da u ovom periodu koze imaju bar 1,7 kg suve materije iz kabastih hraniva na 100 kg tjelesne mase, a količine koncentrata da se postepeno povećavaju do postizanja maksimalne količine od 400-500 g suve materije na 100 kg tjelesne mase. Iz svega navedenog zaključak je da je kvalitet kabaste hrane osnovni faktor od koga zavisi dobra proizvodnja tokom čitave laktacije.

"Par dana prije i poslije jarenja obrok treba da bude umanjen i pretežno sastavljen od kvalitetnijih kabastih hraniva da bi se umanjila mogućnost preranog ili obilnog nalivanja mlijeka. Nakon ovog kratkog perioda, obrok treba da se vrati na onaj obim kakav je bio pred partus i da ostane takav tri do četiri nedjelje. Kada se laktacija stabilizuje, koza može da se hrani čak i nešto ispod normativa za njenu proizvodnju jer ona u to vrijeme intenzivno koristi ranije stvorene rezerve energije i proteina za sintezu mlijeka. Zbog toga se može smatrati normalnom pojavom određeni gubitak tjelesne mase kod koza tokom prvih mjeseci laktacije", savjetuje ovaj stručnjak za PSSRS.