Kada i kako odvojiti prasad od krmače?

Na gazdinstvu svinjogojca Damira Rastije proces zalučenja prasadi provodi se pažljivo i postupno, jer upravo taj period može imati velik utjecaj na daljnji rast i zdravlje životinja.

"Prasce odbijamo, odnosno zalučujemo, oko 30. ili 31. dana života. To nam je bitno zato da odmah krenu jesti krutu hranu", objašnjava Rastija.

Zalučenje je važno i za krmaču

Dodaje kako se prasad na takvu hranu počinje privikavati još dok je uz majku. Naime, već tada dobivaju predstarter u obliku granulica ili čepića, čime se smanjuje stres nakon odvajanja od krmače i olakšava prijelaz na nov način hranidbe.

Higijena, edukacija i pravila: Kako se provodi kastracija prasadi?

Osim za njih, pravovremeno zalučenje važno je i za samu krmaču. "Bitno je i zbog nje da se prije odbije, kako bi ona ostala u dobroj kondiciji te nakon pet do šest dana ponovno ušla u estrus", kaže Rastija.

Higijena i priprema boksa presudni za zdravlje

Prasad se izdvaja iz boksa s krmačom, premješta u gajbe te potom transportira u prostor za odbijanje. No, prije njihovog dolaska potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete.

"Sve mora biti dezinficirano, stelja suha, a higijena na visokom nivou. Provjeravaju se pojilice, hranilice moraju biti oprane i pripremljene za novu smjesu, odnosno starter", ističe Rastija.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte u komentarima našeg svinjogojca

Upravo higijena i dobra priprema prostora, dodaje, ključni su za očuvanje zdravlja životinja nakon zalučenja.

Proljev čest problem nakon odbića

Jedan od najčešćih problema koji se može javiti nakon odvajanja od majke je dijareja odnosno proljev kod prasadi, posebno ako prijelaz na krutu hranu nije proveden postupno.

"Na našoj farmi se to rijetko događa jer ih još dok su pod majkom navikavamo na stočnu, odnosno krutu hranu", pojašnjava.

Dodaje kako nakon odbića u hranidbu uključuju više stočnog brašna, no naglašava da je najvažnija upravo rana prilagodba na novu vrstu hrane.

Razlike između velikih i manjih farmi

Prema iskustvu ovog svinjogojca, razlike između velikih farmi i manjih gazdinstava najviše se vide u dobi u kojoj se prasad zalučuje.

"Velike farme ih najčešće odbijaju s 20 do 28 dana starosti zbog jednostavnijeg protoka stoke", kaže. Takav pristup, upozorava, može predstavljati problem za slabije razvijene jedinke unutar legla.

"U njemu uvijek ima manjih i većih prasadi. Ako je, primjerice, pojilica previsoko postavljena, manje prase ne može doći do vode. Ako pritom još nije naviklo na krutu hranu, tada dolazi do zdravstvenih problema poput proljeva“, zaključuje Rastija.