Rješenje nije uvođenje zaštitnih mjera jer bi se na taj način narušili potpisani međunarodni sporazumi, a domaće stanovništvo dovelo u opasnost nestašice mesa ?!
Dogovor između mesoprerađivača i proizvođača tovne junadi i svinja u Bosni i Hercegovini oko realne cijene mesa još uvijek nije postignut usljed međusobnih neslaganja, što sada predstavlja veliki problem.
Prema riječima pomoćnika ministra za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj Republike Srpske, Zorana Maletića, resorno ministarstvo podržava nastojanja Staše Košarca, minstra vanjske trgovine i ekonmskih odnosa BiH, u cilju rješavanja postojeće situacije.
Na sastanku koji je održan prije dva dana u Savjetu ministara, a na kojem su prisustvovali predstavnici entitetskih ministarstava, kao i proizvođača i prerađivača mesa i iz RS i FBiH, Maletić je naglasio da problem nije postojanje tržišnih viškova nego cijena mesa, stoji na zvaničnoj stranici Ministarstva vanjskih poslova.
"Tokom razgovora mesoprerađivači su ponudili otkupiti cjelokupan višak, kako u RS tako i FBiH. Ipak, farmeri naglašavaju da za otkup tovne junadi traže 4,5 KM, a za tovne svinje 3,2 KM za kilogram žive vage. Koliko je to izvodljivo kada se zna da su cijene u Evropi ispod ovih traženih", pita se Maletić.
Proizvođači junadi i svinja zahtjevaju zaštitu domaće proizvodnje
Kako navodi Glas Srpske, cijena živih svinja u Njemačkoj je 1,10 evro/kg, a da je za rješenje situacije kod nas, potrebno kompromisno rješenje između stočara i prerađivača. Trenutno postoje tržišni viškovi, ali oni su minimalni.
Prema pomoćniku ministra Maletiću, može da se ostvari cijena oko 2,5 KM za tovne svinje dok bi za junad ona iznosila 3,8 KM, a da sukob neće ništa riješiti.
Takođe, prema njegovoj procjeni rješenje nije ni uvođenje prelevmana, carina ili bilo kojih drugih zaštitnih mjera, što predlažu proizvođači mesa. Kao razlog za ovu tvrdnju, navodi da bi se time narušili potpisani međunarodni sporazumi, zatim domaće stanovništvo u doba pandemije dovelo u opasnost nestašice mesa, mlijeka i prerađevina, imajući u vidu resurse i kapacitete sa kojima sada raspolažemo.
Podsjetimo, prije par mjeseci Udruženje poljoprivrednika BiH uputilo je zahtjev Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da se domaća proizvodnja pod hitno zaštiti određenim mjerama.
Udruženje poljoprivrednika BiH traži hitnu zaštitu domaće proizvodnje
Zbog nepostupanja nadležnih institucija u skladu sa zakonom o vanjskotrgovinskoj politici i sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU, kako kaže predsjednik ovog udruženja, Vladimir Usorac, odnosno, donošenja konkretnih mjera za zaštitu domaće proizvodnje uvođenjem carina i prelevmana, poljoprivrednici trpe ogromne štete koje će država ipak na kraju morati nadoknaditi.
Tagovi
Autor
Koke kod Vidovića dnevno snesu 1.600 jaja: Dovoljno ih je samo pokupiti
Gatački farmeri zadovoljni prodajom domaćih goveda: "Zovu odsvakle"
Ovcama obezbijedio hotelski smještaj: 13. put stigle šestorke
Papak glavu čuva: Neobrezivanje se može odraziti na zdravlje krava, ali i džep vlasnika
Najavljene oštrije kontrole za farme pred praznike
Lucerku u kojoj ima korova stoka neće jesti: Koji su joj najveći neprijatelji?
Zbog ličnog interesa: Farmeri i klaoničari krivi za afričku kugu svinja u Semberiji?
Šta je pokazalo izvješće o ostacima veterinarskih lijekova u hrani?
