Ježevica je odlična za pašu, sijeno, sjenažu i silažu

Ježevica (Dactylis glomerata), koja se još naziva ježevina, ostrica, oštrica, klupčasta oštrica, mala oštrica, pasija trava ili pasiji zub je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice trava. Rasprostranjena je u Evropi, sjevernoj Africi i dijelu Azije, a introdukovana je u Australiju i Ameriku. Izuzetno je kvalitetna kao krmna biljka ako se pravovremeno koristi. Smatra se najcjenjenijom vlasastom travom. Kao sve ovakve vrste i ona poslije cvjetanja odrveni, a sadržaj hranjivih materija se smanjuje.

Korijen je žiličast i dobro razvijen, dopire u dubinu do 1,3 m. Stabljika je sivozelena, visoka oko jedan metar. Listovi su ravni, široki oko jedan centimetar, a dostižu dužinu do metar. Cvast je metličasta, duga do 18 cm. Cvjeta u maju i junu.

Veoma često se koristi u travno-djetelinskim smjesama, rjeđe se sije sama. Na istoj parceli može ostati između šest do osam godina. Nedostatak joj je što bokori stariji od tri godine formiraju humke što otežava rad mehanizacije.

Sjetva ježevice

Najbolje joj odgovara ilovasto zemljište koje je ocjedito i s dovoljno vlage. Dobro podnosi sušu i niske temperature, a slabije golomrazicu u proljeće. Adaptabilna je na različite klimatske i zemljišne uslove. Izuzetno dobro reaguje na đubrenje i navodnjavanje.

Zbog svoje osobine da podnosi slabiju sjenu često je nazivaju "trava za voćnjake". U njima se sije između redova voćnih stabala.

Preduslov za uspješno uzgajanje ove travne vrste i dobre prinose je obrada zemljišta prije sjetve, a dodatni plus je đubrenje i navodnjavanje kada je potrebno. Najbolje uspjeva na parcelama gdje su joj prethodile mahunarke, okopavine i gdje je obavljeno đubrenje stajnjakom.

Sjetva se obavlja rano u proljeće, tokom marta, ili u jesen, u septembru. Količina sjemena za sjetvu se kreće oko 25kg/ha u čistom usjevu. Veoma često se miješa s lucerkom i to pet do šest kg/h sjemena ježevice i 10 do 15 kg lucerke.

Poslije sjetve obavezno je izvršiti valjanje kako bi sjeme ostvarilo što bolji kontakt sa zemljom.

Kvalitetna krmna hrana

Brzo se razvija i zbog toga se koristi za sjetvu na strmim terenima kako bi spriječila eroziju zemlje.

S vegetacijom kreće rano u proljeće i brzo se regeneriše poslije ispaše i košnje. Odlična je za pašu, sijeno, sjenažu i silažu. Najveći prinos daje u drugoj ili trećoj godini. Kosi se prije cvjetanja, a najkasnije na početku klasanja. Odlaganjem kosidbe postaje gruba i gubi kvalitet. Prinos zelene mase se kreće od osam do 15 t, a sadržaj proteina se kreće od12 do 16 posto. Životinje je rado jedu.

Selekcionisano je više sorti. Krmne se odlikuju formiranjem više zelene mase, više listova. Za livade koje se kose birajte sorte koje kasnije stupaju u fazu cvjetanja, a za ispašu one koje kreću s razvojem rano u proljeće. Na kraškim i mediteranskim područjima preporučuju se varijeteti i vrste ježevice koje bolje podnose uslove na terenu.