Ispaša - efikasna ishrana u planinskim predjelima

Prirodni travnjaci (livade i pašnjaci) najvažniji su izvor stočne hrane u brdsko-planinskim predjelima. Travnjaci se unapređuju održavanjem i pravilnim postupkom korištenja. Od mjera održavanja najvažnije je gnojenje, ali i optimalno vrijeme korištenja te izbor načina korištenja (ispaše ili kosidbe).

Paša ima brojne prednosti nad kabastim i koncentriranim hranjivima, jer je odličan izvor lako pristupačnih hranjivih materija, sadrži veliki postotak proteina visoke biološke vrijednosti, vitamina C, E i karotena, ugljikohidrata, makro i mikroelemenata, faktora rasta.

Korištenje pašnjaka za ispašu

Korištenje jedne travne površine ispašom može se organizirati na slobodan ili na planski način. Slobodna ispaša primjenjuje se samo na prirodnim pašnjacima, dok bi na zasijanima dovela do velikih gubitaka uslijed gaženja biljne mase i zagađenja eskrementima. Kod slobodnog načina ispaše, životinje bez ograničenja koriste travnu masu na cijeloj raspoloživoj površini pašnjaka. Rezultat ovakvog načina korištenja pašnjaka tijekom više godina je sve manje korisnih biljnih vrsta, a sve više korova, a opadaju i prinosi biljne mase.

Planska ispaša se najčešće izvodi na livadama koje su stvorene radom čovjeka, zasijane raznim vrstama leguminoza. Izvodi se na više načina: ispaša uz kolac, pregonska ispaša, obročna ispaša, kontinuirana ispaša.

Pregonska ispaša najbolje iskorištava pašnjak

Najbolji način planskog iskorištavanja pašnjaka je pregonski. Ovakav način ispaše zahtijeva podjelu cjelokupne površine pašnjaka na nekoliko manjih dijelova - pregona, na kojima se krave napasaju prelazeći sa popašenog na novi pregon, po istom redoslijedu u nekoliko ciklusa (turnusa) tijekom vegetacije. Na popašenim pregonima obavlja se regeneracija travne mase. Površina svakog pregona mora biti usklađena sa brojem i potrebama grla koja će se tu napasati, kao i sa prinosom travne mase jer u suprotnom nastaju štete. Za ograđivanje pregona postoje brojne mogućnosti, ali je najvažnije da troškovi podizanja ograda budu što manji. Najefikasnije su pokretne ograde, odnosno električni pastiri. Sastoji se od žice na visini od oko 80 cm i stupova sa izolatorima i baterije.

Kako pravilno održavati pašnjak?

U aktivnosti koje se poduzimaju kod održavanja pašnjaka ubrajamo: drljanje, valjanje, poravnavanje krtičnjaka, čišćenje pašnjaka, parcijalnu kosidbu i gnojidbu. Drljanje se najčešće, kao važna aktivnost u održavanju pašnjaka, poduzima u proljeće na težim zemljištima. Valjanje se uvijek u proljeće provodi na lakšim zemljištima. Nakon završene ispaše krava primjenjuje se drljanje kako bi se krtičnjaci i trava koja nije popasena pravilno rasporedili po pašnjaku i ne bi ometali dalji razvoj trava.

Gnojidba pašnjaka je najvažnija mjera za pravilno uređenje travnih površina. Košenjem i ispašom odnose se svake godine velike količine hranjivih materija pa se na ovaj način pašnjaci i livade iscrpljuju, a gnojenjem se osigurava normalna ishrana biljaka i održavanje zemljišta u stanju normalne plodnosti. Upotrebljavaju se organska i mineralna (umjetna) gnojiva. U organska gnojiva ubrajaju se stajnjak i gnojnica.

Primjena organskih gnojiva je poželjna jer se njima na najbolji način unose u zemljište i mikroelementi koji su neophodni za uspješan rast i razvoj biljaka. Za gnojenje stajnjakom preporučena količina je 10-20 tona po hektaru. Nakon primjene stajskog gnojiva, treba obratiti pažnju da se životinje ne napasaju odmah nakon primjene. Mineralna gnojiva koriste se za osnovno gnojenje i za prihranu (površinsko gnojenje). Djelovanje mineralnih gnojiva traje kraće, jednu do dvije godine, tako da se njihova upotreba mora ponoviti ranije. Količina i vrste mineralnih gnojiva određuju se na temelju analize zemljišta. Najbolje rezultate u smislu povećanja prinosa i kvalitete trave, daju kompleksna mineralna gnojiva NPK. Količine koje se primjenjuju na pašnjacima su 60 do 130 kg/ha dušika, 60 kg/ ha fosfora i 50 kg/ha kalija. Vrijeme primjene je rano u proljeće. Tada se primjenjuju ukupne preporučene količine fosfora i kalija, a dušik se razdjeljuje tijekom razdoblja vegetacije.

Kada se pašnjak maksimalno iskoristi, potreban mu je odmor, i to najmanje 30 dana kako bi se obnovila travnata masa. Stajnjak koji je ostao na pašnjaku preporučljivo je ravnomerno rasporediti po cijeloj površini pašnjaka.

Foto: depositphotos.com; tepic