Ishrana ovaca tokom zime, na šta treba obratiti pažnju?

Sve do prvih mrazeva i pojave slane, ovce mogu da izlaze na ispašu. Kako savjetuju stručnjaci, tada ih treba izgoniti nešto kasnije, a prije paše dati im malo suhe hrane. Paša je najekonomičniji vid ishrane ovaca, ali se u ovom periodu ona mora zamijeniti zimskim režimom ishrane.

"Najbolju zamjenu svježoj hrani po nizu osobina predstavlja silaža. Pri pripremi silaže gubici u hranjivim materijama su niži nego pri pripremi sijena. Kod nas još uvijek postoji nepovjerenje prema silaži kao hrani za ovce, a važno je napomenuti da je onu dobrog kvaliteta moguće koristiti za sve kategorije ovaca, sa izuzetkom mlađe jagnjadi. Za kvalitetnu koriste se cijele biljke kukuruza", kaže savjetodavac u Poljoprivrednoj stručnoj i savjetodavnoj službi Valjevo dipl. ing. Predrag Jokić i dodaje da ukoliko se koriste biljke koje se teže siliraju kao što su leguminoze potrebno je masi dodati oko pet posto prekrupe kukuruza kako bi se proces ukišeljavanja normalno odvijao. Prekrupu kukuruza potrebno je ravnomjerno izmiješati sa biljnom masom koja se silira.

Obezbijediti dovoljne količine svih hraniva

Ukoliko je dobra ishrana, ovce će dobro podnijeti hladnoću i mraz. Ono na šta stručnjaci još ukazuju je da prije početka zime treba im obezbijediti dovoljne količine svih hraniva, za sve kategorije i faze proizvodnje.

"Prelaz sa paše na zimsku ishranu treba sprovoditi postepeno i što je moguće kasnije. Kada se pojave slana i inje ovce kasnije treba da idu na ispašu, ali im je potrebno i dati malo suhe hrane. Kako bi se što bolje prilagodile, preporuka je i da se sijeno daje i poslije paše, pa onda iz dana u dan povećavati količinu. Na taj način će sijeno postati glavna hrana čim se prestane sa pašom." 

Ovce vole "finije" sijeno

Poljoprivrednici koji imaju ovce, za zimu najčešće pripremaju sijeno koje predstavlja osnovnu hranu. Veoma je bitno da bude dobro pripremljeno i skladišteno, pa u tom slučaju predstavlja odličnu zamjenu za svježu travu u periodu do prve paše na proljeće. Da li će sijeno biti kvalitetno, to prije svega zavisi od toga kakav je kvalitet trave, a on itekako zavisi od sastava, faze u kojoj je trava košena, a veoma je bitan i način pripreme, sušenja i čuvanja sijena. 

Gdje je stao Smail, nastavio Hazir - vlašićka pramenka i sir nadaleko poznati

Sijeno od lucerke, crvene djeteline i drugih biljaka ima veći udio proteina, kalcijuma i karotina od livadskog i to ga čini boljom hranom, a stručnjaci kažu da ovce vole "finije" sijeno sa dosta lišća.

"Ove godine sam pripremio oko 250 bala sijena - biće to dovoljno do proljeća, nemam mnogo ovaca, deset samo, smanjio sam broj", kaže Petar Vuletić iz sela Donja Grabovica kod Valjeva.

"Žena i ja smo sami i godinama smo i sijali i imali stoku, ali sada više nemamo krave, ostavili smo samo ovce. Za njih mogu da obezbijedim sijeno za ishranu tokom zime. Nemam svoj traktor, pa dok angažujem ko će da pokosi livadu, pa da balira, sve to košta. Jednom samo kosim livadu i moju i komšijsku, nije loša trava, kvalitetna je. Ove godine je bilo suše, pokosili smo pokasno, al tako je kako je, biće do proljeća." 

Silaža i ishrana bremenitih grla

Stočna hrana može biti presuha, naročito za one koji imaju manji broj grla, pa se uglavnom pribjegava pripremi sjenaže.

"Sjenaža se po svojim osobinama nalazi između sijena i silaže. Sadrži od 40 do 60 procenata suhe materije jer je potrebno da ona prethodno provene. Oni koji imaju ovce treba da znaju i da hrana koja se njima daje ne smije da bude smrznuta ili pokvarena", kaže Jokić. 

Posebnu pažnju treba posvetiti bremenitim ovcama kako ovakva hrana ne bi izazvala pobačaj.

"Grlima u posljednjoj trećini bremenitosti treba obezbijediti kvalitetnija hrana, a jedan dio obroka u tom periodu treba da čine i koncentrovana hraniva i to u količini od 100 do 250 grama. Najveću pažnju treba posvetiti u vrijeme jagnjenja i dva do pet dana po porođaju. Sijeno davati po volji uz manje količine koncentrata kao što su mekinje, ovas i treba voditi računa da ovce ne popiju veće količine vode", kaže ovaj savjetodavac i dodaje da potrebe ovaca nakon jagnjenja za proizvodnju mlijeka su visoke i u ovom periodu treba da dobiju najkvalitetniji obrok.

"Tada treba davati sijeno i silažu najboljeg kvaliteta, dok koncentrovana hraniva davati u količini od 250-300 grama za svako jagnje koje doji." 

Ovcama je potrebno prvo davati ona hraniva koja se brzo i u potpunosti pojedu, a to su koncentrovana i sočna, pa tek onda im dati sijeno. Ukoliko se muzu, silažu i hraniva sa specifičnim mirisom treba davati po završenoj muži. U zimskom periodu kabastu treba davati dva do tri puta u toku dana, a koncentrovanu dva puta.