INZ poziva na oprez: Farmere u BiH informisati o rizicima virusa Shamonda

Virus Shamonda (SHAV) našao se u fokusu svjetske javnosti nakon što je u Francuskoj potvrđena prva dokumentovana infekcija kod čovjeka. Historijski prepoznat kao životinjski patogen, ovaj virus se prvenstveno prenosi na stoku putem ugriza zaraženih mušica (vrste iz roda Culicoides).

Budući da je primarno vezan za stočarstvo, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozorio je da Bosna i Hercegovina treba razmotriti potencijalne rizike, iako za sada nema izvještaja o prisustvu ovog virusa u našoj zemlji.

Ne postoji vakcina

Glavni prenosioci su sićušne mušice, koje se zaraze hraneći se krvlju inficiranih životinja, a zatim virus prenose dalje. Kod stoke, posebno goveda, ovaca i koza, Shamonda izaziva akutne kliničke znakove. Prijavljeni simptomi uključuju: povišenu temperaturu, proljev, smanjen apetit i unos hrane te značajan pad u proizvodnji mlijeka.

"Najkritičnije je da, kada se gravidne životinje zaraze, virus može dovesti do ozbiljnih reproduktivnih komplikacija, uključujući pobačaje i rađanje teladi ili janjadi sa teškim urođenim deformitetima. Ovi uticaji mogu biti pogubni za poljoprivrednu produktivnost i dobrobit životinja", navodi INZ.

Izvještaj francuskih stručnjaka potvrdio je da je virus sposoban preskočiti barijeru vrsta i preći na čovjeka. Prva potvrđena žrtva bio je imunokompromitovani pacijent koji je nažalost preminuo.

"Trenutno ne postoji vakcina ni za životinje ni za ljude za zaštitu od virusa Shamonda. Preventivne mjere u veterinarskom kontekstu uglavnom se fokusiraju na smanjenje izloženosti vektorima", navode iz Instituta.

Nema mjesta panici, ali...

Upozoravaju da balkanski region ima klimatske uslove koji pogoduju razvoju mušica iz roda Culicoides, koje su glavni vektori ovog virusa. Promjene u temperaturi i vlažnosti mogu uticati na njihovo širenje.

"BiH ima značajan sektor stočarstva, posebno u ruralnim područjima. Pojava ovakvog virusa mogla bi imati ozbiljne ekonomske posljedice po farmere, utičući na prinose mlijeka i mesa, kao i na reprodukciju stoke", napomenuli su.

Ključno je, kako dalje navode, da Ured za veterinarstvo BiH i nadležne institucije za javno zdravstvo uspostave pojačan nadzor i saradnju kroz pristup "Jedno zdravlje" (One Health), što podrazumijeva rano otkrivanje simptoma kod stoke i brzu razmjenu informacija između veterinarskih i medicinskih stručnjaka.

Napominju i kako poljoprivrednici treba da budu informisani o rizicima i mjerama zaštite, poput kontrole populacije mušica na farmama i pravilnog upravljanja otpadom koji može služiti kao leglo vektora.

"Trenutno nema mjesta panici, ali je neophodan oprez i praćenje situacije na evropskom nivou kako bi se na vrijeme reagovalo ukoliko se virus proširi prema jugoistočnoj Evropi", zaključili su.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor