Higijena životinja na farmi

Ispunjavanje tog standarda najviše zavisi od karaktera samog farmera: da li se odgovorno odnosi prema dobrobiti životinja ili mu je na prvom mjestu - postizanje profita, a ne dobrobit životinja.

Farme se nadziru prema godišnjem planu

"Inspektor u svom nadzoru na farmi utvrđuje činjenično stanje. Da li su obezbjeđeni uslovi za držanje i njegu životinja i da li oni odgovaraju vrsti, spolu, starosti, kao i fizičkim i biološkim specifičnostima i osobini i ponašanju i zdrastvenom stanju životinje. Nadzori se obavljaju po godišnjem planu inspekcijskih kontrola. Ukoliko nisu evidentarana veća odstupanja na farmi, nadzori se obavljaju jednom do dvaput godišnje, kada su u pitanju provjere parametara higijene na farmi", ističu u Upravi za veterinu.

Dodaju da se na osnovu izveštaja veterinarske inspekcije može zaključiti da su uslovi prihvatljivi na farmama prihvatljivi. Međutim, potrebna je stalna edukacija i usklađivanje sa evropskom regulativom, koje će donijeti troškove, prije svega kada je riječ o promjenama na objektima.

Higijena je širok pojam

Stela Strsoglavec, konsultant za održivu poljoprivredu i dobrobit farmskih životinja iz nevladine organizacije "Educa humana" iz susjedne Srbije smatra da se higijena odnosi na držanje, ishranu i njegu životinja:

"Način kako držite životinje - da li slobodno, vezano u objektima ili na ispaši, da li ih hranite biljnim hranivima ili im ubacujete mesno, kostano brašno, da li im dajete dovoljne količine čiste vode, da li imate veterinara sa kojim se konsultuje oko redovne vakcinacije, karantena za životinje koje su bolesne, da li poštujete karantenu kada unosite nove životinje, šta radite sa uginulim životinjima, sve to spada u higijenu".

Dodaje da je osnovna higijena i održavanje objekata čistim, krečenje, dovoljno ventilacije, redovno izđubravanje, kako ne bi bilo amonijaka.

Koncept "Pet sloboda"

Prema njenim riječima, dobrobit životinja zasniva se na konceptu "Pet sloboda" (Webster, 2001). Ako želite da poštujete higijenu na farmama, treba da ispoštujete:

• slobodu od gladi i žeđi - obezbjeđivanjem stalno dostupne svježe vode i hrane koja će održati životinju zdravom i snažnom;
• slobodu od bola, povreda i bolesti - obezbjeđivanjem staništa u kojem ne može da povrijedi sebe ili druge životinje, prevencijom i pravovremenom dijagnostikom i liječenjem.
• slobodu od straha i stresa - zabranom fizičkog ili psihičkog zlostavljanja od strane čovjeka ili drugih životinja;
• slobodu od neudobnosti - obezbjeđivanjem dovoljno prostora za normalne stavove tijela, za ishranu i za odmor;
• slobodu na ispoljavanje prirodnog ponašanja - dovoljno prostora za kretanje, za kontakt sa drugim pripadnicima vrste i stimulativna sredina da bi se spriječila dosada.

Dodaje da seljaci tradicionalno poštuju životinje i da su svjesni da one imaju određenu dinamiku, koja mora da se ispoštuje, dok su nepravilnosti uočene kod onih proizvođača koji žele da ostvare profit.

Higijena u svinjcima

Higijena na konvencionalnim farmama se svodi na to da imate objekte koje životinje štite od sunca i nepogoda, mora da bude dovoljno toplo zimi i da postoji dobra ventilacija, kaže Strsoglavec i objašnjava:

"Događa se da isparenja amonijaka izazivaju bolesti disajnih organa kod tih životinja, pa vi u velikim industrijskim postrojenjima morate da imate veterinara koji vam redovno obilazi farmu. Postoji i higijena izđubravanja. U većini slučajeva, naročito kod svinja u objektima gdje se drže, podovi su rešetkasti tako da tečni izmet prolazi. Svinje su intelegentne životinje, po nekim pretpostavkama intelegentije od pasa. One neće vršiti nuždu tamo gdje spavaju, ali to je samo kad im se da dovoljno prostora. Dolazi do oboljenja papaka, zbog dosade one grickaju repove jedne drugima".

Higijena u izmuzištima

Kada je riječ o kravama, postoji i dodatna higijena izmuzavanja i higijena u izmuzištima.

"Prije izmuzavanja, vime treba da se dobro opere, očisti. Izmuzišta se prave od keramičkih pločica upravo da bi se dobro oprala, a i oprema, odnosno muzilice, moraju da budu čiste, kao i tankovi u kojima se čuva mlijeko", kaže naša sagovornica.

Higijena u živinarnicima

Higijena kod živina razilikuje se u zavisnsti od toga da li se radi o brojlerima ili kokama nesilicama. Kod brojlera je higijena vezana za šest sedmica nakon čega uzgajani pilići idu na klanje. Prije nego što se nova tura jednodnevnih pilića unese, objekat mora da bude opran, dezinfikovan, a za novi turnus unosi se nova, svježa i čista prostirka. Preporuka je da se bar jednom godišnje ili u šest mjeseci detaljno očisti objekat u kome se drži živina.

Važnost higijene transporta

Kada se životinje transportuju, takođe je bitno da ti kamioni imaju rešetkastu ventilaciju. Takođe, prilikom transporta, ne treba miješati životinje različitog uzrasta, postoji pravilo gustine koje mora da se poštuje kao i pravljenje pauze da bi se životinjama dalo dovoljno hrane i vode. Podrazumijeva se da kamioni poslije svakog prijevoza treba da budu oprani i dezinfikovani i da takvi treba da uđu na farmu.

Foto: Peter Grima/Flickr