Dugovječnost u mliječnom govedarstvu donosi uštedu

Dugovječnost u odgajanju mliječnih goveda, odnosno osobine dugovječnosti, tokom druge polovine 20. stoljeća nisu bile u centru pažnje u domaćoj proizvodnji, kada se radi selekcija grla. Naime, prinos mlijeka je ono što se forsira, a u obzir se ne uzimaju posljedice, kao što su visoki troškovi, koje nosi visoka proizvodnja, kao i smanjene reproduktivnost i dugovječnost. 

"21. stoljeće je donio uravnotežen pristup, jer se vodi računa i o otpornosti, vitalnosti, kao i efikasnosti proizvodnje. Dugovječnost je tu posebno značajna, a razlikujemo željenu i neželjenu, odnosno željeno i neželjeno izlučenje", objašnjava doc. dr Dragan Stanojević sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.

Dugovječnost doprinosi uštedi

Značaj dugovječnosti ogleda se u:

• povoljnijoj strukturi stada - grla su zdravija i otpornija;
• profitu u drugom dijelu druge laktacije, kada se vraća ono uloženo;
• smanjenju troškova liječenja;
• većem prostoru za selekciju izlučenja - može se ostaviti manji broj grla, ali većeg kvaliteta;
• dobrobiti životinja.

"Ekonomski značaj, odnosno vrijednost osobina dugovječnosti, ogleda se u povećanom profitu od 11% do 13%, ukoliko se dugovječnost poveća sa treće na četvrtu laktaciju. To donosi 74 eura po grlu. Važno je napomenuti da dugovječnost ne donosi direktan profit, ali donosi uštedu", kaže Stanojević.

50% grla se izluči tokom prve i druge laktacije

Prosječno trajanje produktivnog života je 1.300 dana, odnosno oko 3 godine. Međutim, 50% grla se izluči tokom prve i druge laktacije, a prosječna zamjena je 28,1% grlo godišnje. To znači da grla nisu stigla zaraditi. "10% grla izluči sam odgajivač, po svojoj želji, a 90% zato što je to neophodno, jer krave nisu steone, imaju problema sa papcima i slično", napominje Stanojević.