• ASK
  • 08.09.2021. 14:00

Čovjek odgovoran za unošenje ASK među divlje svinje - potrebno zajedničko djelovanje

Ako već nešto znamo o toj bolesti, kako možemo očekivati bilo kakav uspjeh u njenoj kontroli ako se leševi uginulih svinja pronalaze u rijekama, na divljim deponijama, bačeni na obodima šuma ?!

Foto: Depositphotos/VolodymyrBur
  • 77
  • 5
  • 0

Trenutno je Evropa zahvaćena afričkom svinjskom kugom. Najveći udari su u Poljskoj i Njemačkoj, a od skoro se pojavila i u Mađarskoj. Prema riječima prof. dr Sonje Radojičić sa Katedre za zarazne bolesti životinja i bolesti pčela fakulteta Veterinarske medicine, u Mađarskoj ali i u drugim zemljama, inicijalna pojava bolesti kod divljih svinja objašnjava se upravo neodgovornim ponašanjem ljudi koji su kontaminirane proizvode porijeklom od inficiranih domaćih svinja iz drugih zemalja, na nekin način unijeli u populaciju onih divljih.

"Na primjer, bačeni nepojedeni sendviči na odmorištma duž auto-puteva ili u seoskim sredinama gdje divlje svinje imaju slobodan pristup, posebno tokom noći. Između ostalog i loše biosigurnosne mjere doprinjele su da se virus sa domaćih prenese u populaciju divljih", kaže Radojičićeva.

Danska više nema divljih svinja - posljednja usmrćena zbog prevencije od ASK

Kako smo nedavno pisali, u Danskoj je u junu usmrćena i posljednja kako ne bi bilo opasnosti od prenošenja pomenute kuge. 

"Dakle, afrička kuga svinja je bolest koja je u populaciju divljih unijeta zahvaljujući aktivnostima ljudi. Za vaše čitaoce je važno da znaju da je ona nakon unošenja na teritoriju Gruzije 2007. godine, iz crnomorske luke Poti, počela veoma brzo da se širi", objasnila je naša sagovornica za Agroklub.

Lov predstavlja veliki rizik za nekontrolisano širenje

Otpacima sa brodova u kojima su se nalazile i mesne prerađevine zaraženih svinja sa teritorije Afrike, dakle putem nekuvanih pomija, virus je ušao u lanac ishrane onih domaćih u ovoj zemlji.

"Danas se putem divljih svinja širi u pograničnim područjima mnogih, posebno razvijenih zemalja Evrope u kojima je, sa druge strane, nivo biosigurnosnih mjera na farmama onih domaćih izuzetno visok i gdje su šanse da virus bude unešen na neko gazdinstvo, izuzetno male."

Zaraženo 16.000 svinja u Poljskoj: Njemačka diže ograde uz granicu

Podsjetimo, da je Njemačka krenula sa gradnjom trajne ograde paralelno uz riječnu liniju Odra-Nisa, a završena je i još jedna takozvana bijela zona. Riječ je o koridorima širine pet kilometara izgrađenim oko središta zaraze. Kada se u njima zadrže bolesne svinje, lovci ih usmrte, čime se sprječava da se patogen širi iz zaraženih u nezaražena područja.

"Lov takođe predstavlja veliki rizik za nekontrolisano širenje ove kuge, može se reći, u oba smjera: sa divljih na domaće svinje i obrnuto. Dug inkubacioni period - vrijeme od kada životinja dođe u kontakt sa virusom do pojave vidljivih znakova bolesti, otežava pronalaženje izvora infekcije i kontrolu", kaže naša sagovornica.

Eutanazija jedini način sanacije ?

U susjednoj Srbiji prva žarišta su registrovana kod domaćih svinja, a bolest je na osnovu epizootioloških istraživanja unijeta različitim ljudskim aktivnostima. Ovaj virus je izuzetno otporan i u zanatskim proizvodima kao što su šunke, kobasice, slanina, može da preživi približno godinu dana.

Prva žarišta su registrovana kod domaćih svinja (foto: J. Kuzmić)

"Jedini način sanacije žarišta je eutanazija svih svinja u domaćinstvu ili na farmi gdje se i pojavio. Vakcina, nažalost, ne postoji pa se kontrola provodi eutanazijom i neškodljivim uklanjanjem uginulih i usmrćenih životinja. Načini prenošenja zaraze su mnogobrojni i često nismo svjesni rizičnog ponašanja i mogućnosti širenja."

Inače, za izgubljene životinje poljoprivrednici u susjedstvu dobijaju novčanu nadoknadu od resornog ministarstva, međutim pojedini stočari ne smatraju je adekvatnom za izgubljenu proizvodnju koju smatraju glavnim izvorom prihoda.

"Generalno, nadoknada novčane štete je stvar ekonomskih mogućnosti. Ukoliko se potpuno izgubi kontrola nad ASK, neće biti moguće isplatititi štetu svim pogođenim domaćinstvim. Od ovog krajnje nepovoljnog scenarija, može da nas spase samo znanje i svijest o postojanju visokog rizika", ističe Radojičićeva.

Koliko su kampanje podizanja svijesti o AKS-u efikasne?

EFSA (Evropska agencija za bezbjednost hrane) pojačava napore kako bi se zaustavilo širenje afričke kuge svinja na našem kontinentu. Prošlog ljeta pokrenula je veliki projekat za podizanje svjesti o toj bolesti u jugoistočnoj Evropi, koji je realizovan u partnerstvu sa lokalnim institucijama u zemljama koje čine takozvani "ugroženi region", odnosno, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, kao i u Grčkoj i u Srbiji. Na pitanje, da li je pomenuta kampanja dovoljno efikasna u sprječavanju širenja, naša sagovornica kaže da nema univerzalnog ključa za procjenu efikasnosti.

EFSA: Kako bi se zaustavilo širenje ASK, kampanja proširena na nove zemlje

"Sa druge strane, ako već nešto znamo o toj bolesti, kako možemo očekivati bilo kakav uspjeh u njenoj kontroli ako se leševi uginulih svinja pronalaze u rijekama, na divljim deponijama, bačeni na obodima šuma", pita se profesorica.

Naglašava da je potrebna stroga kontrola svih subjekata koji imaju bilo kakvih direktnih i indirektnih kontakata sa svinjama.

"Apsolutno je neophodna bliska - stručna i efikasna saradnja Uprave za veterinu i Uprave za šume. U kontroli bolesti moraju da učestvuju svi državni subjekti i svi moraju da imaju samo jedan interes. Sačuvati svinjarsku proizvodnju. Ne na papiru. Konkretno! Pravovremeno i tačno informisanje javnosti o dobrim praksama, načinima kontrole i karakteristikama ASK, jedan je od ključnih faktora u onome šta možemo da učinimo u sprečavanju širenja."

Potrebna saradnja veterinara i stočara

Poručuje stočarima da budu u toku sa uputstvima koje daju relevantne institucije. Epizootiološke službe svih instituta, trebalo bi da aktivno učestvuju u edukaciji veterinara, vlasnika životinja i ostalih zainteresovanih strana.

Potrebna edukacija veterinara i vlasnika životinja

"Naše kolege su stalno na terenu, ali sami, bez saradnje sa vlasnicima, lovcima i drugim bitnim faktorima ne mogu da urade ništa u sprečavanju daljeg širenja bolesti", navodi Radojičićeva.

Na svjetskom nivou, afrička kuga svinja trenutno je registrovana u Kini, zemljama Indokine, Južnoj i Sjevernoj Koreji, Mongoliji, Maleziji, Indoneziji i Rusiji. Na evropskom tlu, žarišta su u Rumuniji i Bugarskoj, zatim Moldaviji, Grčkoj, spomenutoj Mađarska i Češkoj. U Luksembrugu i zemljama Beneluksa pojavila se sporadično.


Tagovi

Afrička kuga svinja ASK Širenje bolesti Divlje svinje EFSA


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...