Nadležne službe upozoravaju kako se bjesnoća kod domaćih životinja u početnoj fazi može teško prepoznati. Stoga preporučuju korištenje lične zaštitne opreme pri radu s bolesnim životinjama
Rijedak slučaj bjesnoće potvrđen je kod junice pasmine Hereford u američkoj saveznoj državi Minnesoti. Zbog mogućeg kontakta sa zaraženom životinjom devet osoba upućeno je na preventivno liječenje, dok je 13 krava stavljeno u karantin, a više od 40 drugih goveda pod nadzor, objavio je Agrarheute.
Slučaj bjesnoće u okrugu Brown izazvao je zabrinutost nadležnih veterinarskih i zdravstvenih službi. Vlasnik gazdinstva prve je simptome primijetio 1. septembra, kada je junicu pronašao kako leži sa spuštenom glavom.
Istoga dana životinju je pregledao veterinar i primijenio joj lijek oralnim putem. Tokom postupka ni vlasnik ni veterinar nisu nosili zaštitne rukavice. Junicu je sljedećeg dana ponovno liječio drugi veterinar, no izraženiji simptomi pojavili su se 3. septembra.
Životinja je pokazivala poremećaje koordinacije stražnjih nogu, neuobičajen hod, pojačano slinjenje, neuobičajene glasovne zvukove i povišenu temperaturu. Zbog sumnje na bjesnoću eutanazirana je, a laboratorijska analiza 8. septembra potvrdila je zarazu.
Tokom pregleda i liječenja oboljele junice više je osoba moglo doći u kontakt s njenom slinom, koja može sadržavati virus bjesnoće.
Ministarstvo zdravstva Minnesote preporučilo je postekspozicijsku profilaksu za devet osoba: vlasnika i njegovu kćerku, dvoje maloljetne djece, dva veterinara te tri veterinarska tehničara.
Nadležne službe upozoravaju kako se bjesnoća kod domaćih životinja u početnoj fazi može teško prepoznati. Stoga preporučuju korištenje lične zaštitne opreme pri radu s bolesnim životinjama, posebno kada postoji sumnja na zaraznu bolest.
Nakon potvrde zaraze 13 krava stavljeno je u karantin, dok se više od 40 drugih goveda na gazdinstvu prati zbog mogućeg izlaganja virusu.
Kao mogući izvor zaraze razmatraju se divlje životinje. Na susjednom posjedu početkom godine primijećeni su tvorovi, poznati prijenosnici virusa bjesnoće.
Prema podacima nadležnih službi, većina slučajeva bjesnoće u Minnesoti povezana je s divljim životinjama, ponajprije šišmišima i tvorovima. Goveda, mačke i psi čine manje od 15 posto godišnje prijavljenih slučajeva.
Vlasnicima se preporučuje redovno provjeravati valjanost vakcinisanja životinja i sprječavati njihov kontakt s divljim ili napuštenim životinjama. Bolesnim ili neuobičajeno ponašajućim divljim životinjama ne treba prilaziti niti ih dodirivati.
Tagovi
Autor