Peradari iz susjedne Hrvatske, ali i Evropske unije zabrinuti su zbog velike investicije u novu tvornicu Petrinja Chicken Company koju je najavio ukrajinski poduzetnik Andrii Matiukha. Šta kažu BiH?
Susjedna Hrvatska gotovo je samodostatna u proizvodnji pilećeg mesa, a peradari godišnje proizvedu 71.600.000 kg očišćenog pilećeg mesa, s prosječnom težinom brojlera (žive vage, op.a.) 1,9 do 2,0 kilograma.
Sada su zabrinuti zbog velike investicije u novu tvornicu koju je najavio ukrajinski poduzetnik Andrii Matiukha.
Naime, kompanija kojoj je vlasnik, Petrinja Chicken Company (PCC), planira u Hrvatskoj godišnje proizvoditi 150 hiljada tona piletine, prosječne težine žive vage 2,6 kilograma, što je dva puta više od dosadašnje nacionalne proizvodnje. Plan im je 90 posto izvoziti na evropsko i azijsko tržište, a tek 10 posto na hrvatsko.
Bez obzira na to, peradari se boje da će ove količine narušiti stanje na tržištu i potpuno uništiti domaću proizvodnju. Reagirali su i u Evropskom udruženju peradara (AVEC) čiji je predsjednik, Gert-Jan Oplaat mišljenja da će izgradnja pogona u Petrinji imati ogroman utjecaj na tamošnje peradare, ali i regiju te cijelu EU. "Gledajući veličinu ovog projekta, to je zabrinjavajuće za AVEC", istaknuo je predsjednik ovog Udruženja. On čak smatra da bi hrvatska Vlada trebala učiniti sve da blokira projekt.
"Jedini pozitivan element ovog ulaganja je to što će ukrajinski investitor morati poštovati sva pravila EU, kako o dobrobiti životinja tako i o utjecaju na okoliš, što nije slučaj s uvezenim proizvodima iz Ukrajine", zaključio je.
Brojlerska proizvodnja na godišnjem nivou u Bosni i Hercegovini je veća od 50 miliona utovljenih pilića (kljunova, op.ur.), odnosno oko 72.000 tona pilećeg (očišćenog) mesa. "Smatramo da smo sasvim samodostatni", kaže predsjednik Koordinacijskog odbora peradara živinara u BiH i izvršni direktor Mesne industrije Madi, Edin Jabandžić.
Dodaje kako nastoje otvoriti nova tržišta te da se mogu pohvaliti izvozom u zemlje CEFTA-e, kao i izvozom u EU (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Austrija, Švedska, Švicarska). "Na raspolaganje za izvoz u susjedne države se može staviti 25 posto ukupnih količina iz Bosne i Hercegovine", otkriva.
Kaže, teško mu je komentirati bilo čije planove. "Svako od nas ima pravo planirati, ali od plana do realizacije određenog projekta često prođe dosta vremena." Dodaje da će vrijeme pokazati što će sve od navedenog u konačnici biti realizirano. "Ako projekt u potpunosti bude ostvaren sigurno je moguće da dođe do određenih viškova na tržištu EU i CEFTA-e. Zabrinuti jesmo, ali ono što nas još više zabrinjava je spora reakcija države na uvozne lobije, troma administracija i nedovoljna poticajna politika u BiH", zaključuje Jabandžić.
U Srbiji koja je također samodostatna u proizvodnji pilećeg mesa ne vide razloga za brigu. "Za Srbiju i zemlje u okruženju karakteristične su navike potrošača, a to je kupovina rashlađenog mesa, ne zamrznutog kakvo proizvode ukrajinski proizvođači", kaže nam predsjednica Udruženja živinara Srbije, Sanja Čelebićanin otkrivši da godišnje u toj zemlji proizvode između 115 i 120 hiljada tona pilećeg mesa, odnosno 62 miliona brojlera.
Smatra da se u samoj maloprodaji neće ništa promijeniti, a dodala je i da nije došlo do poremećaja tržišta kada je ukrajinska grupa MHP preuzela Perutninu Ptuj prije nekoliko godina.
Ne vidi problem investicije PCC-a u Hrvatsku."Mi smo još uvijek treća zemlja pa kao što mi trebamo dozvole da izađemo na EU tržište, tako će ih trebati i oni za izvoz u Srbiju", komentira i dodaje da Srbija izvozi u šest zemalja CEFTA-e, a žele postati konkurentniji, povećati obim proizvodnje te izaći na EU tržište.
Tagovi
Autorica