Authtona rasa Pijemont selekcijom prenosi svoje dobre osobine i na druge rase goveda

Druga po veličini regija na sjeverozapadu Italije, Pijemont, karakteristična je po visokim planinama, dolinama, selima i vinogradima te kao regija poznatih cijenjenih vina i hrane. Sam naziv "Piemonte" označava pojam za prostor podnožja planina. Upravo na tim brdovitim predjelima plodnog poljoprivrednog zemljišta, podno visokih Alpa, nastalo je i do dan danas se očuvalo takozvano najmišićavije tovno govedo - Pijemont. Ova autohtona italijanska rasa nastala je križanjem dvije različite pasmine - Auroch i Zebu, koje su se križale i evoluirale na surovim planinskim terenima nekoliko stotina godina unazad da bi postale piemonteška pasmina.

Genska anomalija odgovorna za mišićavost

Još davne 1886. godine goveda na području regije Pijemont, privukla su pažnju mnogih uzgajivača koji su već tada otkrili ogroman proizvodni potencijal ove pasmine. Radilo se o pojavi dvostrukih mišića. Danas takva izražena muskultura, poznata i kao dvostruka maskulinost, izuzetno je poželjna u proizvodnji mesa u tovnom govedarstvu. Razlog zašto Pijemont goveda imaju izraženu iznadprosječnu muskulturu, čak 14 % više u odnosu na druge pasmine, je gen Miostatin, otkriven u genskoj strukturi tek stotinjak godina poslije.

Kako uspješno uzgajati tovna goveda

Ovaj gen, koji se prirodno javlja kod svih sisavaca, ograničava rast mišića. Međutim, u slučaju piemonteškog goveda, gen je prirodno mutirao što je rezultiralo neograničenim razvojem mišića poznatijim i kao dvostruki. Promjene u genotipu ove pasmine promjenom gena Miostatina u fenotipu (vidljive vanjske osobine), rezultirala je izraženom mišićnom masom, mišićnom hipertrofijom, što predstavlja ogroman poželjni potencijal u tovnom govedarstvu, a ova pozitivna genska anomalija ne izaziva nikakve druge zdravstvene probleme i poremećaje Pijemont goveda.

Selekcijom se dobre osobine prenose na druge rase

Selekcijom i metodama uzgoja prirodno poželjno ispoljavanje genske anomalije navedenih goveda može se uspješno prenositi i na druge rase u tovnom govedarstvu. Križanjem sa drugim pasminama i prenosom gena, dešava se njegovo dominantno pojavljivanje u genotipu što se u proizvodnim karakteristikama ispoljava kod križanaca u smislu proizvodnje veće količine mesa. Kod njih dolazi do hiperplazije baš kao i kod izvorne Pijemont pasmine, iznadprosječnog rasta mišićne mase. Njihovo meso je znatno manje masno i dosta bogatije proteinima u odnosu na druge tovne rase.

Dnevni prirast i do dva kilograma

Pijemontska goveda sazrijevaju dosta ranije u usporedbi s drugim kontinentalnim pasminama, a njihov dnevni prirast kilograma ponekad je u prosjeku i do dva kg dnevno, u zavisnosti od kvaliteta ishrane. U prosjeku se dnevni prirast bikova u tovu kreće od 1.300 do 1.500 g/dan. Od opštih karakteristika ističe se bijela do svijetlo siva boja kože i crne tačke oko očiju, usta i rogova. Pri rođenju dlaka teladi je blijedosmeđe boje. Pijemont je umjerene veličine okvira, dobre konformacije trupa i nešto nježnijeg kostura.

Tov junadi: Izbor pasmine prvi korak do uspjeha

Krave uglavnom teže oko 650 - 700 kg, bikovi oko 1.000 do 1.200 kg, a pri rođenju telad su u prosjeku težine od 40 do 45 kilograma. Pored izražene mišićavosti još jedna dobra osobina je odlična plodnost i vrlo laka teljenja, iako se to ne čini u odnosu na izraženu muskulturu. Međutim lakoća telenja rezultat je kašnjenja u ispoljavanju dvostruke mišićavosti, koja se obično događa nekoliko sedmica tek poslije teljenja. Krave mogu ostati jako dugo u proizvodnji mlijeka, u prosjeku i do devet godina što je skoro dvostruko više u odnosu na ostale pasmine. Mlijeko Pijemont goveda se koristi u izradi poznatih sireva ove regije gdje se ističe tvrdi kravlji sir s oznakom izvornosti DOP Grana Padano.