Antibiotici i na organskim farmama u Njemačkoj!

Antimikrobni agensi, kao što su antibiotici, dramatično su povećali mogućnost preživljavanja infektivnih bolesti tijekom sedamdesetih godina od njihovog uvođenja. No, kroz njihovu prekomjernu upotrebu, mnogi su mikroorganizmi postali na njih rezistentni. Ta otpornost mikroorganizama postala je globalna prijetnja.

Bakterije mogu postati otporne na antibiotike, virusi na antivirotike i paraziti na lijekove namijenjenima za njihovo suzbijanje. Situacija je ozbiljna jer bi mogla ostaviti trajne posljedice na zdravstvenu industriju, jer antimikrobni agensi su postali esencijalnii u modernoj medicini.

Prevelika upotreba antibiotika na farmana

Neuspješna je Njemačka u prevenciji korištenja antibiotika.

Intenzivno stočarenje jedan je od glavnih razloga za razvoj i širenje rezistentnih sojeva bakterija. Veterinari ih primjenjuju na dnevnoj bazi. Širenju bolesti doprinosi i to što su životinje većinom zgurane u štalama. Njemačka je ograničila upotrebu antibiotika kako bi ubrzala rast od 2006. godine i dopušta ih samo prilikom razvijanja bolesti u napučenim štalama.

Ipak, veterinari ih i dalje slobodno prepisuju stoci. U 2013. je primijenjeno 1.450 tona antibiotika, što je državu koštalo 800 milijuna eura. To je za 167 tona manje nego u 2012., ali i dalje duplo više nego je dopušteno. Pureće meso je osobito podložno infekcijama patogenih bakterija. Istraživanja su pokazala da oko 90% purećeg mesa sadrži MRSA bakterije otporne na antibiotike, ili bakterije koje proizvode ESBL koji može prenijeti rezistentnost na druge bakterije.

Smanjeno korištenje antibiotika za četvrtinu

Na farmama se distribuiraju i antibiotici koji se koriste u medicini.

Njemački ured za zaštitu potrošača i sigurnost hrane navodi da se upotreba antibiotika u uzgoju životinja uvelike smanjila. Stalnom upotrebom antibiotika na njemačkim farmama, proširili su se mikrorganizmi otporni na njih, a to zahtijeva ozbiljnije mjere, kako kažu stručnjaci.

U 2014., oko 1.200 tona lijekova koristilo se na životinjskim gospodarstvima u Njemačkoj - oko 15% manje nego prethodne godine. U usporedbi s podacima iz 2011., upotreba antibiotika pala je za četvrtinu! No, prema mišljenju mnogih, statistički značajno smanjenje njihove upotrebe prikriva činjenicu da se mnogo rezervnih antibiotika distribuira na farmama, a tu su i lijekovi koji su od velike važnosti za liječenje nekih infekcija u ljudi.

Rezervni antibiotici ruše statistiku

Kao rezultat toga, Njemačka je još uvijek pri vrhu ljestvice potrošača antibiotika u EU na životinjskim farmama. Rezervni antibiotici su i 40 puta efektivniji od uobičajenih pa zato izazivaju veliku zabrinutost.

"Rezervni antibiotici nemaju što raditi u našim stajama - ono bi se trebali primjenjivati isključivo u ljudskoj medicini", upozorava Friedrich Ostendorff, poljoprivredni analitičarr u Zelenoj stranci. Ovi se lijekovi još uvelike primjenjuju na gospodarstvima gdje se uzgajaju životinje za hranu kako bi kompenzirali strukturne i higijenske nedostatke, ističe.

WHO upozorava na povećanje rezistentnih patogena

WHO već duže vrijeme pokušava ograničiti upotrebu antibiotika kod životinja i ljudi, osim kod slučajeva gdje su oni prijeko potrebni. Ali, još je uvijek u Njemačkoj mala razlika između upotrebe antibiotika u svrhu preventive i prijeko potrebne upotrebe u slučaju izbijanja bolesti na farmama, gdje se to ne može izbjeći. Za to vrijeme, u njemačkom Institutu za analizu rizika, ističu da to i nema nekog utjecaja na razvijanje otpornosti, jer dok god se upotrebljavaju u velikoj mjeri, antibiotici će izazivati sve veću otpornost.

Rizici povećanja tovnih jedinica

Regionalno, postoji značajan nesrazmjer u upotrebi antibiotika u životinjskom tovu diljem Njemačke. Na području između Donje Saksonije i sjevernog Rhine-Westfalia, količina primjene i dalje je najveća u zemlji, ali se smanjila sa 703 na 506 tona. U Brandenburgu, s druge strane, količina upotrebe se povećala za 15 tona. To se pripisuje činjenici da je došlo do povećanja tovnih jedinica u toj regiji.

Sa strožim zahtjevima i kontrolama, njemačka Vlada se nada da će početi primjenjivati novu strategiju smanjivanja primjene lijekova pod nazivom DART 2020 i time smanjiti širenje opasnih patogena. No, unatoč njemačkim naporima, otpornost se i dalje širi, upozoravaju zdravstveni analitičari. Ono što trebamo je određeno vrijeme primjene rješavanja problema, s ciljanim mjerama i strogim kontrolama, inače bi do 2050. godine, 10 mlijuna ljudi moglo stradati zbog otpornosti patogena.

Nizozemska i Švedska kao primjeri

Antibiotici se koriste i na organskim farmama u Njemačkoj!

Mjere za primjenu nove strategije su jednostavno preblage, kažu mnogi stručnjaci. Nema kontrole, a ona se navodno provodi na farmama. Na primjer, Švedska je u osam godina smanjila upotrebu antibiotika na farmama za 40% jer je imala jasno zacrtane ciljeve, a Nizozemska za 50% u samo pet godina. Jednostavno, u Njemačkoj to nije na listi prioriteta, kažu zeleni.

U Njemačkoj, čak i organske farme imaju dopuštenje korištenja antibiotika za stoku pa je potrošačima tako malo teže pronaći netretirano meso. Samo proizvodi koji su označeni s NOP oznakom (National Organic Program) iz SAD-a su zapravo slobodni od antibiotika. Kada se takve životinje razbole, dobivaju samo homeopatske lijekove.