Zob

Zob je ranije korištena za proizvodnju hljeba, ali s porastom standarda koristi se za proizvodnju prehrambenih proizvoda (zobene pahuljice, brašno, krupica, ljuskice itd.). Kvalitet zrna i skromni zahtjevi u uzgoju daju joj posebnu važnost. U odnosu na druge žitarice zrno zobi sadrži i do tri puta više masti, a bjelančevine su znatno probavljivije.

U ishrani stoke koristi se slama kao krma jer je znatno kvalitetnija od slame ostalih žitarica. Za ishranu stoke koristi se i u zelenom stanju i u smjesi s leguminozama. Proizvode se uglavnom jare forme zobi ali postoje i ozime sorte.

Morfološka i biološka svojstva zobi

Korijen se sastoji od primarnog (tri korjenčića) i sekundarnog korijenovog sistema, koji je jako dobro razvijen, prodire duboko u tlo (do 2 m) i ima veliku sposobnost usvajanja hraniva. Stabljika je šuplja, visoka 60–120 cm, sastvljena od 5–6 nodija. List zobi sastoji se od lisnog rukavca i lisne plojke, na čijem se prijelazu nalazi jako razvijena opna (ligula), prema čemu se zob lahko razlikuje od ostalih žitarica. Razvija metlicu koja se sastoji od glavne grane od koje se odvajaju postrane grane i grančice, na čijim se krajevima razvijaju klasići. Zob je samooplodna. Masa 1 000 zrna iznosi oko 20–25 g, a hektolitarska težina oko 45–50 kilograma. Vegetacija ozime zobi traje oko 3-4 mjeseca.

Agroekološki uvjeti za uzgoj zobi

Temperatura

Biološki minimum za klijanje je na samo 1-2 °C, a kako se biljka razvija, povećavaju se i zahtjevi za toplinom. Optimalna temperatura za klijanje zobi iznosi 20–25 °C. Može izdržati proljetne mrazeve do -4 °C.

Voda

Zob u usporedbi s ostalim žitaricama vodu treba tokom cijelog vegetacijskog ciklusa. U uvjetima suše zob jako podbacuje u prinosu, ali zato dobro podnosi vlažnija tla i višak vode.

Tlo

Vrlo dobro razvijen korijenov sistem ima veliku sposobnost usvajanja hraniva, stoga dobre rezultate daje i na siromašnim tlima i kiselim tlima s nižim sadržajem pH 4-5.

Agrotehnika za proizvodnju zobi

Plodored

U plodoredu dolazi obično na posljednje mjesto. Dobri su predusjevi rane okopavine (krompir), višegodišnje legumonoze, zrnate mahunarke, uljana repica. Sama zob vrlo je loš predusjev za sva strna žita jer jako iscrpljuje tlo.

Obrada tla

Vrijeme obrade, način i dubina obrade i broj operacija ovisit će o pretkulturi i stanju tla. Obaviti oranje 2-3 sedmice prije sjetve. Nakon ranih pretkultura obično se obavljaju dva oranja, pliće nakon žetve pretkulture i dublje, osnovno, 2-3 sedmice prije sjetve (do 25 cm) uz zaoravanje mineralnih gnojiva predviđenih za osnovnu gnojidbu. Dopunskom pripremom tla (tanjurača, drljača, sjetvospremač rotodrljača) treba stvoriti usitnjeni površinski sjetveni sloj mrvičaste strukture do dubine sjetve.

Gnojidba

Za prosječno plodna tla uz ostvarenje prinosa od 4 t/ha može se preporučiti gnojidba sa 100 kg/ha azota, 90-100 kg/ha fosfora i 90-100 kg/ha kalija. U osnovnoj obradi tla zaorati fosforna i kalijeva gnojiva izbalansiranih sadržaja ta dva hraniva (NPK 8:26:26 ili sl.). Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom (NPK 15:15:15; 18:18:18) i jedna prihrana isključivo azotnim gnojivima (KAN) u vrijeme busanja.

Sjetva zobi

Zob treba sijati što ranije - treća dekada septembra. Sjetva se obavlja žitnim sijačicama na razmak redova 8-12 cm. Sije se na sklop od 500-550 klijavih sjemenki/m2, što odgovara 120-160 kg/ha sjemena.

Žetva zobi

Budući da zob neravnomjerno sazrijeva, početak žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. Prosječni prinosi zobi iznose 3-4 t/ha, a mogu biti i znatno veći.

Izvor:

• Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; 1997.

Zob jara sije se u prvoj polovici ožujka u nešto vlažnije tlo, do 3 cm dubine. Osnovna obrada i gnojidba za jare kulture, isto kao i za ozime trebala se obaviti u jesen, kako bi tlo preko zime promrzlo i bilo bolje strukture za pripremu u proljeće. Uz jesensko oranje treba obaviti osnovnu gnojidbu i gnojiva zaorati. U ovoj je gnojidbi najbolje unijeti dvije trećine fosfora i kalija i malo azota i to kroz 300-400 kg/ha NPK 8-26-26  ili NPK 10-30-20 i zaorati. U vegetaciji se prihranjuje uglavnom azotom jer su stabljike vrlo nježne i osjetljive na polijeganje.

Zob ozima najčešće propada na -10 °C. Vegetacija ozime zobi traje oko 9 mjeseci. Sije se drugom polovicom septembra na 8 – 10 cm razmaka između redova i na dubinu 3 - 4 cm. Obrada tla za ozimu zob (također i za jaru zob) obavlja se prema sistemu obrade tla za ozimine, ovisi svakako o pretkulturi, a pripremi se pristupa ranije nego za pšenicu jer se i sije ranije. Osnovnu obradu tla obaviti 2 - 3 sedmice prije sjetve (ovisno o vremenu i pretkulturi) na dubinu oko 15 cm (ako je tlo teško i na njemu leži voda podrivati ga). Predsjetveno, u ekopoljoprivredi, trebamo ići dva puta drljačom ili sjetvospremačem (razmak između dvaju prohoda treba biti desetak dana). Žetva ozime zobi obavlja se prije žetve pšenice.

Izvor:

• Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; 1997.
• Prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD