Sudanska trava

Sudanska trava ima tanku i visoku stabljiku, dobro busa, ima dosta lista, pa se koristi za proizvodnju sijena. Pripada među sirke koji su rašireni u toplim predjelima. Uspijeva svuda gdje se uzgaja i kukuruz, i nije posebno zahtjevna kad je u pitanju zemlja.

Može se kositi više puta, a upotrebljava se za spremanje silaže (silira se kada naraste do visine 120 - 130 cm jer je odnos hranjivih tvari tada najpogodniji, a radi visokog sadržaja šećera dodaci siliranju nisu potrebni) i za zelenu krmu (najpogodnije je kada naraste na visinu od 60 cm).

Sudanska trava ima izrazito velike potrebe za azotom koji se dodaje u količini od 120 - 150 kg/ha, fosfora 80 - 100 kg/ha, a kalija 120 - 160 kg/ha. Polovicu fosfornih i kalijevih gnojiva treba dodati prije oranja, a drugu polovicu u dopunskoj obradi tla. Do 1/3 azota treba unijeti sa predsjetvenom obradom tla, a preostale količina 30 - 40 kg/ha azota dodaje se u prihrani kada sudanska trava ima 6 do 10 listova i poslije svake košnje treba obaviti prihranu sudanske trave sa 30 - 40 kg/ha azota (100 - 150 kg/ha KAN-a). Od prihrane do upotrebe (košnje ili napasivanja) treba proći najmanje oko 20 dana.

Za proizvodnju mase za silažu može se uzgajati kao glavni usjev ili kao naknadni usjev poslije iskorištavanja ozimih krmnih usjeva (grašak, grahorice, krmna repica i ogrštica).

Sije se od maja do augusta na razmak između redova 15 - 20 cm za zelenu krmu, sijeno i napasivanje, a za proizvodnju silaže na međuredni razmak od 70 cm, kao kukuruz, zbog korištenja silažnog kombajna. Dubina sjetve sudanske trave je 3 - 4 cm. Norma sjetve iznosi 25 - 30 kg/ha. Samo se u postrnoj sjetvi mora upotrijebiti veća količina sjemena 30 - 40 kg/ha.

Izvor:

• Prof. dr. P. Erić, dr. V. Mihailović, prof. dr. B. Ćupina, prof. dr. Đ. Gatarić; Krmne okopavine; 2004.