Naranča

Naranča se u Indiji naziva na rangi. Riječ na rangi ili naranja prevedena je na engleski jezik u obliku norange, a tokom vremena naziv je prešao u više prihvaćeniji oblik orange.

Porijeklo naranče

Manje je poznato da je naranča suptropska biljka iz porodice Rutaceae, roda Citrus. Pradomovinom naranče smatraju se Indija i Kina. Naranča je zimzeleno drvo visoko do 12 m koje u prosjeku daje plodove čak 100 godina, godišnje u prosjeku daje oko 500 plodova, a može živjeti do 500 godina. Cvjetovi su bijeli i mirisni, a plod ukusan i sočan, podijeljen u kriške, sa žućkastom ili crvenkastom korom. Uz grožđe i banane, smatra se najplodnijim voćem, a plodovi rastu od novembra do maja. Uspijeva u područjima s toplom klimom, pa se najviše uzgaja u Sredozemlju, Južnoj Africi i Kaliforniji.

Vrste naranča

Postoji više vrsta naranči koje se razlikuju po veličini, boji i kvalitetu:

• Seviljske naranče koje se, zbog gorkog okusa, uglavnom koriste za pravljenje marmelada i likera;
• Velike naranče bez sjemenki koje su nastale mutacijom u jednom voćnjaku u Brazilu, a kasnije su prenesene u Kaliforniju;
• Naranče Valencija, koje su dobile ime po španskom gradu Valenciji poznatom po uzgoju naranči, jedine rastu za vrijeme ljeta i koriste se za pravljenje sokova;
• Crvene naranče  se smatraju da su hibrid mandarine i grejpa, a za crvenu boju zaslužan je pigment autocijanin;
• Bergamot naranče koje se uzgajaju u okolici Bergama, na proljeće na malom drvetu narastu mali i kruškoliki plodovi, a njihovo ulje se dosta koristi u aromaterapiji;
• Popularne Jaffa naranče slatkog okusa i lijepog mirisa, koje sazrijevaju u proljeće.

Upotreba naranče

Naranče se konzumiraju svježe, kao desert, dodatak voćnim salatama ili kao sok. Pčele koje oprašuju cvijet naranče mogu dati med, koji, naravno, ima blagi okus naranče. Kora naranči je bogat izvor pektina koji se ekstrahiraju i koriste za zgušnjavanje gelova (npr. dobivanje marmelade). Iz kore se presovanjem dobiva narančino ulje koje se koristi za kondicioniranje drvenog namještaja te zajedno sa drugim uljima iz citrusa za uklanjanje masnih mrlja i za pranje ruku. Cvijet naranče se tradicionalno asocira sa dobrom srećom i u nekim je zemljama popularan kao ukras na buketima na vjenčanjima. Iz latica cvijeta naranče se proizvodi i parfem Rosewater.

Agroekološki uvjeti za uzgoj naranče

Temperatura

Naranča je suptropska biljka i zahtijeva temperaturu između 20 i 40 °C. Zbog toga se naranče u hladnijim područjima ili tokom zime presele u zatvorene, toplije prostore. Također naranče koje se uzgajaju u hladnijim područjima nisu toliko slatke i sočne. Stabla rastu najbolje ako primaju puno sunaca, otprilike 8 - 12 sati dnevno, iako neke vrste uspijevaju bolje ako su u sjeni drugog drveta.

Voda

Jedna stvar koju stabla naranče posebno vole je vlažnost zraka. Vlažnijim zrakom plodovi su puno sočniji i imaju tanju koru. Špricajte svoje stablo često i učinit ćete ga sretnim.

Pri zalijevanju potrebno je biti oprezan jer ne podnose stajaću vodu. Stoga treba pripaziti da se u podlošcima ne zadržava voda i da su drenažni otvori prohodni. Zalijevamo ih umjereno, tj. pustimo da se zemlja osuši između dva zalijevanja. Tokom ljetnih vrućina zalijevamo ih češće. Zimi se zalijevaju manje. Također treba voditi računa da korijenje ne bude vlažno kako ne bi istrunulo, a grane i lišće se posušili.

Tlo

Osim sunčeve svjetlosti, stablo naranče zahtjeva i pogodnu vrstu zemlje. Ona ne vole močvarna područja. Najbolje uspijevaju na sunčanim i toplim mjestima zaštićenim od vjetra i propuha.

Vrijeme i tehnika sadnje naranče

Prije nego se zasadi stablo, korijenje mu se namoči u kantu vode i ostavi tako neko vrijeme. Tlo se treba očistiti od korova, kamenja i starog korijenja. Iskopa se rupa dovoljno duboka i široka da korijenje komotno uđe u nju. Pazite da pupoljak stabla kojeg sadite ostane iznad tla. Rupa se zatrpava, a zemlja mora biti dovovljno usitnjena kako bi se korijenje lakše i uspješnije širilo, i zatim se zalije vodom. Kada u proljeće prođe opasnost od mraza, agrumi se iznose na otvoreno. U martu ih presađujemo u rahlu i propusnu zemlju, mlade biljke svakih godinu ili dvije, a starije nakon tri do četiri godine.

Gnojidba naranče

Od aprila do augusta agrume treba gnojiti jednom sedmično, najbolje specijalnim gnojivom za agrume. Ako je biljka neishranjena, njezino je lišće žute boje. Koriste se NPK gnojiva u omjerima 6-7-8, 13-0-0 ili 0-15-20, što ovisi o tipu tla na kojem se naranča uzgaja. U septembru prekidamo s gnojenjem i smanjujemo intenzitet zalijevanja. Prije prvog mraza agrume smještamo u zatvorene prostore. Prezimljuju u svijetlim prostorijama bez direktnog sunca i na temperaturama između 3 i 15 °C.

Rezidba naranče

Budući da agrume u posudama uzgajamo više kao ukras, njihova je rezidba važna iz estetskih razloga. Ona se sastoji u oblikovanju kuglaste krošnje i prorjeđivanja. Krošnje se prorjeđuju svake godine krajem zime, prije početka vegetacije. Režu se grane koje rastu prema unutrašnjosti krošnje i predugačke grane. Ako je stablo zimi odbacilo lišće jer je bilo u prostoru s nedovoljno svjetlosti, treba prikratiti i te ogoljele grane koje će početkom proljeća ponovno potjerati i razgranati se. Tokom vegetacije rezidba se može obavljati kod vrsta bujnog rasta, primjerice limuna.

Berba naranče

Plodovi naranče dozrijevaju u januaru, februaru i martu. Stabljike naranči imaju vijek trajanja oko 40 godina. Prva berba počinje nakon 4 godine. Od plodova jednog drveta može se dobiti 5 l soka. Nakon 15 godina stablo dosegne svoju maksimalnu veličinu i godišnje donese oko 1 500 naranči što odgovara oko 150 l soka. Naranče moraju dozrjeti na stabljici i ne mogu se kao npr. banane brati nedozrele budući da nakon berbe više ne dozrijevaju.

Budući da stablo naranče istovremeno cvjeta, nosi zrele i nezrele plodove, berba naranči se obavlja uglavnom ručno. Plodovi se sakupljaju, pakiraju i skladište u plastične torbe dok se kamionom ne odvezu u roku od 24 sata i ne predaju u pogon za proizvodnju soka.

Izvor: ing. K. Petranović; Voćarstvo; 2005.