Mušmula

Mušmula je dugogodišnja drvenasta listopadna voćka, koja u prirodi raste kao grm od 2 do 5 m visine. Kultivirana se češće uzgaja u obliku stabla koje može dosegnuti 4 do 5 m, ponekad i do 8 m. Plodovi mušmule su ukusni, osvježavajući i zdravi, bogati raznim minineralnim solima, pektinima, ugljikohidratima i organskim kiselinama, koje povoljno djeluju na ljudski organizam. Mušmula se od davnina uzgaja u mnogim zemljama. Potječe s Kavkaza, odakle je rasprostranjena na Krim i Sjeverni Iran, a zatim u sve ostale zemlje Sredozemlja. Može se naći i u toplijim dijelovima Sjeverne Amerike.

Agroekološki uvjeti za uzgoj mušmule

Temperatura

Mušmula je voćka toplijih predjela, ali uspješno se uzgaja i u hladnijem podneblju. Topla mediteranska klima nije pogodna za uzgoj. Od svih vrsta jagodičastog voća mušmula ima najveći areal rasprostranjenosti. Uspješno se može uzgajati na nadmorskoj visini od 900 do 1.000 m. Nije osjetljiva na hladnije temperature kao ostale voćne vrste. Uspješno se uzgaja i u područjima sa srednjom godišnjom temperaturom od 8 do 9 ͦC. Ukoliko temperaturne amplitude nisu velike, podnosi i temperature do -36 ͦC. Zbog kasnog ulaska u fazu cvjetanja otporna je na proljetne mrazeve. Mušmula ne podnosi trajno visoke temperature pa joj dugotrajno visoke temperature preko 33 ͦC mogu mnogo štetiti.

Voda

Uzgoju mušmule pogoduju prostori s prosječnom godišnjom količinom padavina iznad 700 mm. Ako su padavine u toku vegetacije pravilno raspoređene, pogodni su i prostori s iznad 620 mm padavina. Mušmula relativno dobro podnosi sušu, zavisno od podloge na koju je kalemljena.

Tlo

Najbolji se rezultati postižu ukoliko je mušmula uzgajana na plodnom, rastresitom i umjereno vlažnom zemljištu. Neovisno o podlozi na koju je kalemljena, podzemna bi voda trebala biti najmanje 1,5m ispod površine.

Sadnja mušmule

Ukoliko će se mušmula uzgajati na većoj površini, u nasadu, onda zemljište prije sađenja treba pripremiti rigolovanjem. Ali, ukoliko se planira saditi samo 2 do 3 stabla, priprema zemljišta sastoji se u kopanju pojedinačnih jama dubokih oko 0,60 i širokih 1 – 1,2 m. Vrijeme sadnje je u jesen, zimu i rano proljeće. Pojedinačna se stabla mogu saditi u proljeće, ali za veće je nasade preporuka sadnja u jesen.

Rodnost i berba mušmule

Mušmula ulazi u rodnost treće ili četvrte godine po sađenju, nakon čega obilno rađa svake godine. U punoj rodnosti, nakon dvadesete godine starosti, mušmula kalemljena na dunju prosječno daje prinos od 60 do 80 kg, a kalemljena na bijeli glog i oskorušu daje prinos od 100 do 150 kg. Mušmula ima najduže razdoblje od vremena cvatnje do berbe, tj. 180 do 190 dana. Ako se plodovi uberu nakon manjeg smrzavanja plodova, onda će ravnomjernije i bolje sazrijevati i biti ukusniji za jelo.

Plodovi mušmule

Plodovi mušmule prvenstveno se koriste za jelo u svježem stanju, a mogu se koristiti i za raznovrsnu preradu. Okus im je kiselkasto – slatkast i ukusne arome. Dozrijevaju za jelo od druge polovice oktobra do kraja decembra, što ovisi o sorti, vremenu berbe i načinu čuvanja. Poslije smrzavanja plodovi postaju ukusniji za jelo, jer izgube trpkost.

Sorte mušmule

Od svih umjereno – kontinentalnih voćnih vrsta mušmula ima najmanje sorti, svega 40 – 50, od kojih se u proizvodnji nalazi desetak. Sorte se mušmule međusobno razlikuju po krupnoći i obliku ploda i imaju li sjemenke ili ne. Prema krupnoći dijele se na sitnoplodne i krupnoplodne. Po obliku ploda dijele se na mušmule jabučastog i kruškastog oblika ploda.

Izvor:

• Stančević, A.: Dunja, mušmula, oskoruša; Nolit, Beograd, 1986.