Mandarina

Mandarina se ubraja među najotpornije agrume prema hladnoći. Zbog toga se ona može komercijalno, bez većeg rizika, uzgajati duž obale Neumskog primorja. Iako sliči svome srodniku naranči, njezina kora se puno lakše guli, kriške lakše odvajaju, a okus joj je slađi. U 100 g mandarine ima 30 mg vitamina C (naranča na istu količinu ima 50 mg C vitamina), a tu su i vitamini B skupine, minerali kalcij, magnezij, cink, pa čak i 160 mg kalija, koji je, između ostalog, zaslužan za dobar rad srca.

Agroekološki uvjeti za uzgoj mandarine

Temperatura

Najopasnije su niske temperature tokom novembra ili početkom decembra i krajem marta i početkom aprila jer rani jesenski i kasni proljetni mrazevi mogu uništiti lišće, izboje i plodove. Kod dobro pripremljenih stabala za zimu, mrazevi i do -4,5 °C ne nanose znatne štete. Pri temperaturama od -4,5 °C do -6 °C može doći do oštećenja lišća i jednogodišnjih izboja, a ako se temperatura spusti ispod -10 °C, može stradati čitavo stablo, sve do podloge. Najosjetljivija su mlada stabla u dobi do 5 godina. Visoke temperature zraka same po sebi nisu ograničavajući faktor uzgoja, ali one obično donose nisku relativnu vlagu zraka i suhe vjetrove, koji nepovoljno djeluju na mandarinu. Zasjenjivanjem područja oko stabala ili navodnjavanjem mogu se ublažiti posljedice, odnosno može se sniziti temperatura tla u zoni korijenovog sistema.

Relativna vlaga zraka

Ako se relativna vlaga zraka spusti ispod 50% (kad su temperature više od 30 °C), može doći do poremećaja u fiziološkim funkcijama stabala, što se ogleda u opadanju zametnutih plodića te značajnom smanjenju uroda. Ako se relativna vlaga zraka spusti do 30%, a bude popraćena visokim temperaturama i suhim južnim vjetrom, transpiracija se naglo pojačava te korijenov sistem nije u stanju opskrbiti korijen dovoljnom količinom vode pa biljka crpi vodu iz plodova, koji zbog toga opadaju. Ta nepovoljnost može se ukloniti povećanjem relativne vlage zraka orošavanjem krošnje.

Voda

Količina vode za navodnjavanje može biti ograničavajući faktor za uzgoj mandarine koja je posebno osjetljiva od maja do oktobra. Količina vode za navodnjavanje za uzgoj mandarine koja je posebno osjetljiva od maja do oktobra iznosi 3 000 – 5 000 l vode za jedan hektar nasada.

Tlo

Razina podzemne vode trebala bi biti ispod 80 cm. Osim toga, opasne su i stajaće vode, koje mogu biti posljedica nepropusnosti tla ili visoke razine podzemne vode. Mandarina se može uzgajati na svim tlima, osim ako su posebno glinasta i glinasto-ilovasta. Najpovoljnija su srednje propusna tla, s dovoljno organske tvari ili humusa, dobroga kapaciteta za vodu, dovoljno duboka za razvoj korijenova sistema i stvaranje rezervi vode. Reakcija tla trebala bi biti slabo kisela (pH 6,0 do 6,5) te slabo do srednje alkalna u velikom dijelu primorja (pH 7,5 do 8,0), s velikom količinom ukupnog, a malom količinom aktivnog vapna (ne više od 10%).

Izbor položaja za podizanje nasada

Najpogodniji su južni, jugozapadni i jugoistočni položaji, a najnepovoljniji sjeverni. Najpovoljniji su južni položaji bliže moru ili uz korita rijeka, gdje je stalno kretanje zračnih masa. Vrlo su važni mikroklimatski faktori poput udaljenosti od mora, ekspozicije reljefa i nadmorska visina.

Priprema tla za sadnju mandarina

Nakon procjene mogućnosti uzgoja mandarine na osnovi proučavanja ekoloških uvjeta nekog područja, stručnjak projektira nasad. Priprema tla za sadnju sastoji se od čišćenja parcele od ostataka prošlih kultura, ravnanja terena i rigolanja. Na temelju laboratorijskih analiza tla, tlo se obogaćuje potrebnim hranjivim elementima koji se dodaju prije dubokog oranja (meliorativna gnojidba), a u količinama i obliku koje preporučuju stručnjaci. Gnojivo se rasipa ravnomjerno po cijeloj površini, nakon čega se izvodi duboko oranje na dubinu koja se preporuči, a obično od 40 - 50 cm. Duboko oranje najbolje je obaviti tokom ljeta jer je kakvoća rada najbolja, a i korovi se lakše uništavaju.

Prije sadnje prilazi se razmjeravanju i obilježavanju sadnog mjesta prema planu sadnje, iz kojeg se vide raspored sadnog mjesta, smjer i orijentacija redova. Najbolje je ako se sadnice sade pomoću sadne daske, a tada su potrebna tri kolčića koji određuju središte sadnog mjesta. Nakon što smo razmjerili i obilježili sadna mjesta, neposredno prije sadnje kopaju se jame. To se može obaviti uz pomoć mehanizacije, voćarskim svrdlom ili ručno. Ako je obavljeno rigolanje, jame su manje, a ako nije, kopaju se veće jame da bi se barem djelomično popravila struktura tla te provela naknadna meliorativna gnojidba, gnojenjem jame mineralnim i organskim gnojivom. U tom slučaju jama se kopa jedan do dva mjeseca prije sadnje.

Zaštita od vjetra

Nepovoljno djelovanje sjevernih i južnih vjetrova smanjuje se podizanjem vjetrozaštitnih pojaseva, koji se sastoje od armature s mrežom ili od drveća, najčešće maslina ili čempresa. Bilo bi poželjno da se vjetrozaštitni pojasevi mogu posaditi nekoliko godina prije mandarina, da bi mlade sadnice odmah nakon sadnje imale odgovarajuću zaštitu od vjetra.

Izbor sadnog materijala

Sade se sadnice nabavljene u specijaliziranim rasadnicima koji sprovode zdravstvenu kontrolu matičnih nasada i sadnica na bolesti, štetnike i nematode. Svaka sadnica treba imati etiketu na kojoj se vidi ime rasadnika, sorta, podloga, klasa i broj deklaracije, kojom se garantuje da je sadnica bila pod stručnim nadzorom. Sadnice je najbolje naručiti godinu dana prije sadnje. One su obično u plastičnim kontejnerima, pa se sadnja može obavljati tokom cijele godine ako ima dovoljno vode za natapanje. U toplijem području može se saditi početkom jeseni, nakon prvih obilnih kiša, a na hladnom i vjetrovitom području preporučuje se proljetna sadnja

Izbor podloga

Mandarina Unshiu ne uzgaja se na vlastitom korijenu nego na podlozi drugih vrsta i rodova Citrus, Poncirus i njihovih hibrida. Koje će se podloge odabrati za uzgoj, ovisi o proizvodnom području, odnosno o njegovim klimatskim i edafskim (reljefnim) prilikama. Najviše upotrebljavane podloge za mandarinu u svijetu su Poncirus trifoliata, Gorka naranča, Juzu (Citrus junos), Ichangensis (C. ichan-gensis), Limun sorte Mayer, Citranži - hibridi P. trifoliata s narančom C. sinensis, te hibridi P. trifoliata s grejpom (C. paradisi) koji se nazivaju Citrumelo.

Izbor sorti

Prema vremenu zriobe preporučuju se: Vrlo rane: Zorica rana, Ichimaru i Chahara; Rane sorte: Okitsu i Miho; Srednje kasne sorte: Kuno i Seto; Kasne sorte: Owari 145 (selekcija s Korzike, otporna na niske temperature), Ootcu - sorta mandarine Unshiu s najkvalitetnijim plodovima te Aoshima, krupnoplodna sorta, pogodna za dulje čuvanje.

Izbor uzgojnog oblika

Mandarina ima tendenciju stvaranja krošnje u obliku vaze, pa nije teško oblikovati upravo takav uzgojni oblik. U tom cilju može se već u rasadniku ili nakon sadnje intervenirati orezivanjem na željenu visinu. Obično se orezuje na visinu 40 do 60 cm, na onome dijelu gdje je sadnica dovoljno zrela. Iz gornjih pupova razvije se nekoliko postranih izboja, od kojih se dobiju tri do četiri pravilno raspoređena izboja. Ostali izboji moraju se odstraniti. Da bi izboji dobili pravilan ugao granjanja od središnje osi, potrebno ih je usmjeriti, što se može činiti pomoću trstike ili pomoću posebnih šablona specijalno napravljenih za tu svrhu. Kad primarne skeletne grane dostignu dužinu 30 do 40 cm i kad su na toj dužini zrele, prikraćuju se da bi se u toku vegetacije iz njih dobili novi izboji koji su zapravo sekundarne grane. Prikraćivanjem sekundarnih grana na istu dužinu dobivaju se grane trećeg reda, a njihovim prikraćivanjem dobivaju se grane četvrtog reda, koje bi trebale biti rodne.

Vrijeme i tehnika sadnje mandarine

Pri sadnji treba paziti na mjesto kalemljenja, a sadi se malo pliće jer će sigurno doći do slijeganja. Uz sadnicu se stavlja kolac sa sjeverne strane, a na samu sadnicu kartonski ili plastični štitnik koji služi kao zaštita deblu od sunčevih opeklina, od smrzavanja zimi, od prevelikog isušivanja zbog bure, kao zaštitnik od glodara i da spriječi rast izboja s podloge i suvišnih izboja plemke. Nakon sadnje potrebno je svaku sadnicu zaliti s 10 do 15 litara vode. Zalijevanje je potrebno ponoviti sedam do deset dana nakon sadnje. Sadnice se vežu uz kolac, a vezanje se obavlja u obliku broja osam. Vezove je potrebno u toku vegetacije provjeravati da se ne bi urezali u mladu biljku. Nakon sadnje, treba prikratiti sadnice na željenu visinu da bi se mogle iz postranih pupova razviti buduće skeletne grane.

Održavanje nasada mandarina

Rezidba

Redovna rezidba mandarina sprovodi se nakon prestanka opasnosti od mrazeva, u martu, a ljetna tokom aprila i vegetacije. Grančice koje rastu u unutrašnjosti krošnje odstranjuju se jer ne daju kvalitetne plodove. Prikraćuju se vodopije ako nisu uklonjene ljetnom rezidbom, režu se suhe, bolesne grane, koje se preklapaju ili koje su oštećene. U toku vegetacije sprovodi se ljetna rezidba, prikraćivanje izboja (pinciranje), te povijanje izboja ili uklanjanje okomitih izboja (vodopija). Rezidba tanjih grana izvodi se makazama, a debljih pilom. Nakon rezidbe, sve veće rezove treba premazati voćarskim voskom. Orezane grane i grančice treba skupiti i spaliti.

Obrada tla

Mandarina razvija korijen bliže površinskom sloju tla, pa se ne preporučuje duboka obrada. Rana proljetna obrada počinje kada se tlo dovoljno prosuši, a obično se izvodi sredinom marta. Tom obradom istodobno se zaorava stajski gnoj te osnovno mineralno gnojivo. Obično je to oranje do 25 cm dubine. Ljetna obrada sprovodi se prema potrebi, a obično nakon svakog ili svakoga drugog navodnjavanja radi "zatvaranja" vlage u tlu te sprječavanja rasta korova. Ljetna obrada izvodi se tanjuračama, drljačama i kultivatorom. U mladim nasadima obrada unutar reda obavlja se ručno, a u starim nasadima bočnim frezama ili se prostor tretira herbicidima. Dubina ljetne obrade je 10 - 15 cm. Jesenska obrada obavezno se obavlja nakon berbe mandarina i to plugom jer se tlo zbog gaženja dosta zbije.

Gnojidba mandarina

Pri podizanju nasada mandarina obavlja se meliorativna gnojidba tla fosfornim i kalijevim gnojivima, u količini koja je potrebna, na osnovi hemijske analize tla. Smatra se da je tlo dobro opskrbljeno osnovnim hranjivim elementima ako u 100 grama tla ima 20 mg fosfora i 40 do 50 mg kalija u sloju do 60 cm dubine. U rodnom nasadu mandarina gnojidbom se održava plodnost odnosno nadoknađuje se količina hraniva koja se iznosi iz tla. Kao najpovoljnija količina hraniva preporučuje se gnojidba s 300 g azota, 140 g fosfora i 200 g kalija po stablu mandarine u rodu. Stajski se gnoj dodaje krajem februara ili početkom marta zajedno s osnovnom mineralnom gnojidbom, te se zaorava.

Navodnjavanje

Mandarina Unshiu traži dosta vlage i vrlo je osjetljiva na nedostatak vode u tlu u toku vegetacije, od maja do oktobra. Količina vode potrebna za natapanje mandarine ovisi o sastavu tla, razini podzemne vode, evapotranspiraciji, gustoći nasada i mnogim ostalim klimatskim faktorima. Kvalitetna voda za natapanje ne smije imati pH vrijednost veću od 8, ukupna količina soli ne smije biti veća od 700 mg/l, količina hlora ne veća od 150 do 200 mg/l, a količina bora ne smije biti veća od 0.5 ppm.

Izvor: I. Krpina; Voćarstvo; 2004.