Kupina

Kupina je biljka penjačica iz porodice ruža (Rosaceae) te naraste od 50-300 cm. Stabljika joj je, manje-više bodljikava zavisno od sorte te mjestimično odrvenjela. Bodljike služe za penjanje, ali i kao odbrambeni mehanizam protiv životinja koje se hrane lišćem kupine. Cvjeta od juna  do augusta. Nakon cvjetanja iz svakog pojedinog cvijeta razvija se sitni jagodičasti plod, crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplave i gotovo crne boje.

Agroekološki uvjeti uzgoja kupine

Temperatura

Izdanci kultiviranih sorti kupine smrzavaju pri temperaturi od -10 do -17 °C. Pod snijegom, izdanci mogu podnijeti temperaturu i do -25 °C. Temperature koje se javljaju u proljeće, kad se smjenjuju visoke od 6 °C i niske od -7 °C, mogu prouzrokovati velike štete. Kupina najbolje uspijeva u područjima s prohladnim i vlažnim ljetom, a blagim zimama.

Voda

Voda je kritični faktor ne samo za razvoj ploda već i za rast jednogodišnjih izbojaka. Kupina ima plitak korijen (15 cm) i zato tokom ljeta zahtijeva oko 3 cm vode svakih 7-10 dana. Ova se količina može smanjiti postavljanjem sistema za navodnjavanje kapanjem. Za bolje očuvanje vlažnosti tla moguće je i zatravljenje međurednog prostora travama iz porodice Graminae ili leguminozama.

Tlo

Tlo mora biti dobro drenirano sa 2-4% humusa i pH vrijednosti 6,0-6,5. Najbolje su pjeskovite ilovače. Izbjegavaju se teška tla sa slabom drenažom budući da korijen kupine ne podnosi veliku vlažnost. Loše predkulture su paradajz, krompir, paprika, malina, vinova loza, jabuke i breskve. Najbolji predusjevi su sudanska trava, raž, zob ili pšenica.

Izbor položaja za podizanje nasada kupine

Kupina najbolje uspijeva na toplijim, osunčanim položajima i po tome je osjetljivija od maline. Osjetljiva je na ljetne, tople vjetrove koji smanjuju vlažnost zraka i tla. Najbolji pravac redova je sjever-jug.

Priprema tla za sadnju

Jesenska gnojidba obavlja se početkom oktobra i to sa po 800-1000 kg/ha kompleksnim mineralnim gnojivom u omjeru NPK 10:12:26 ili 15:15:15, nakon čega se tlo uzore na 10-12 cm dubine zajedno s korovskim biljkama koje su se razvile tokom jeseni, kako bi i one poslužile kao zeleno gnojivo. Početkom marta kupina se gnoji KAN-om u količini 400-500 kg/ha, pa ako tlo nije jako vlažno, onda ga treba plitko usitniti kao i još nekoliko puta do kraja augusta kada se dopusti slobodni razvoj korova. U slučaju suše, kupine se zalijevaju tokom sazrijevanja ploda sa 80-100 l vode po grmu. Kupina treba određenu armaturu koja se postavlja kao potpora kako bi se mogla razvijati i rasti. Standardna potpora podrazumijeva dvije žice na visini od 90 i 150 cm između stubova visokih oko 2,5 m.

Razmnožavanje kupine

Sorte kupina s bodljikama razmnožavaju se izbojcima, isto kao i malina, dok se sorte kupine bez bodljika razmnožavaju ožiljavanjem vrhova ljetorasta (jednogodišnjih izboja). Krajem augusta, izbojci se savijaju i vrhovi im se zakopavaju u zemlju. Za dvije do tri sedmice iz zbijenog vrha izbojka razvit će se brojne žile. Izbojci se vade iz zemlje krajem jeseni i koriste za sadnju.

Sadni materijal

Koriste se zdrave sadnice i ako su suhe, korijen se potapa u vodu na nekoliko sati prije sadnje. Ako se sadnja obavlja kasnije, sadnice se moraju utrapiti - korijen se zatrpa u tlo koje je dovoljno vlažno.

Podizanje nasada

Optimalni razmak između sadnica u redu i između redova ovisi o izabranom tipu i sorti kupine, načinu uzgoja i vrsti mehanizacije. Za nesmetan prolaz traktora kroz nasad preporučuje se razmak između redova od oko 2,5 m, za uspravne sorte 60-120 cm, a za puzave 120-240 cm.

Održavanje nasada kupine

Prve godine nakon sadnje obavlja se međuredna obrada tla u vidu tanjuranja i kultiviranja kako bi se kupinjak oslobodio korova, a mogu se koristiti i odgovarajući herbicidi. Bočne grančice na jednogodišnjim izbojcima se u toku kasne zime skraćuju na duljinu od 30-40 cm. To pridonosi lakšoj berbi, a plod je krupniji. Kod nekih kupina u drugoj godini sadnje, dvogodišnji izbojci lagano se vežu za žicu plastičnom vezicom.   

Berba i skladištenje kupine

Plodovi kupine ne sazrijevaju istovremeno, što znači da je potrebno više berbi da bi se osigurali maksimalni prinosi. Berba se obavlja svaki drugi dan ili češće, ukoliko su temperature visoke. Najviši prinosi ostvaruju se ako se berba obavlja ujutro, nakon što se se rosa povuće i prije nego što nastupe visoke temperature.

Kupine se skladište u klimatizirane hladnjače prvo na temperaturi od 2 °C, a zatim se hlade približno do temperture 0 °C. Palete s gajbicama omotaju se u plastiku i ostave u hladnoj komori na temperaturi od -1 °C do 0 °C, pri relativnoj vlažnosti zraka od 90-95% i uz slab protok zraka kako bi se smanjio nivo dehidratacije.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; 2005.

Rubus hibridni je hibrid kupine i maline te ima iste uvjete uzgoja kao i one. Odgovaraju im svi tipovi tla u kojima se ne zadržava voda. Uzgajaju se do 1.000 metara nadmorske visine, a preferiraju južne pozicije.

Kontejnirane biljke mogu se saditi u toku cijele godine. Idealni period za sadnju je novembar - decembar u krajevima s blažim zimama, odnosno april - maj u hladnijim krajevima. Biljke se sade na razmak od 1 m unutar reda, dok međuredni razmak mora biti oko 2,50 m.

Pripremiti 30 cm visoke gredice u koje je unešen treset ili zreli stajski gnoj. Biljku izvaditi iz posude i posaditi  i površinu oko nje pokriti s oko 2 cm humusnog tla. Za početak uzgoja se može ostaviti bambus iz tegle kao oslonac, a preporučuje se obilno navodnjavanje.

Potrebna je armatura kako za mlade izboje, tako i za dvogodišnje rodne izboje. Koriste se pojedinačni potpornji ili se uzgaja kao živica vezana uz tri žice na visini od 80, 120 i 160 cm od tla.

Sve nove izdanke, koji potjeraju do petog mjeseca, potrebno je izrezati u ravnini s tlom, nakon čega se odabire 4 - 5 najzdravijih izboja, koji se ostavljaju i vežu uz žicu, a pinciraju se kasnije na 2 m visine. U jesen nakon berbe orezuju se svi izboji na kojima je bilo roda, a nove selekcionirane izboje koji su nam potrebni za urod u sljedećoj sezoni ostavljamo da rastu.

Pri sadnji potrebno je dodati stajski gnoj ili kompost te mineralno gnojivo s više fosfora, a za razvoj i rast biljke azotno gnojivo i kalijevo gnojivo pred samu berbu. Svake druge godine preporučuje se u jesen međuredno dodati stajnjak.