Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Dunja

Sinonim: - | Engleski naziv: Quince | Latinski naziv: Cydonia oblonga Mill.

Dunja

Dunja kasno cvate (krajem aprila ili početkom maja) i zato vrlo rijetko strada od kasnih proljetnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovito rađa (što nije slučaj s većinom voćarskih kultura).

Osim izvanredno zdravoga, hranjivoga i ukusnog soka, od dunje se može pripremiti velik broj slatkih prerađevina, počevši od džemova, marmelada, kompota, želea, sira od dunja, ukusnog likera, dunja u vinu ili rumu do rakije dunjovače.

Agroekološki uvjeti za uzgoj dunje

Temperatura

Dunji su potrebna vrlo topla ljeta, suhi zrak tokom ljeta te zime bez većega kolebanja između visokih i niskih temperatura. U toku zimskog mirovanja dunja može podnijeti kraće vrijeme temperature do -30 °C, a ljeti čak 52 °C. S obzirom na to da je dunja voćka toplijeg podneblja, najbolje raste i donosi plodove u uvjetima sredozemne i umjereno kontinentalne klime, sa srednjom godišnjom temperaturom između 10° i 15 °C. Za razliku od kruške i jabuke, dunja slabije podnosi zimske temperature, pogotovo pred završetak vegetacije u jesen i na početku vegetacije u proljeće, pa se može dogoditi da poslije toplog januara, a pogotovo ako se toplo vrijeme zadrži i tokom februara, smrzne u martu na temperaturi -20 °C. Mladi plodovi smrzavaju na -2 °C.

Voda

Dunja vrlo dobro i redovito rađa samo kada je dovoljno vlage u tlu. Najbolje uspijeva na položajima gdje tla imaju dovoljno zraka i vode. Ne podnosi močvarne terene, gdje zbog nedostatka kisika može doći do gušenja korijena. Područja koja bi se mogla preporučiti za intenzivan uzgoj dunja morala bi imati 750 - 900 mm oborina tokom godine ili 600 mm dobro raspoređenih oborina u toku vegetacije.

Tlo

Dunja zahtijeva dobro tlo, sličnih osobina kao za jabuke i kruške, tj. tlo dobre strukture, po mogućnosti omjera gline i pijeska 50:50 do 60:40. Sadržaj humusa oko 3 %, a sadržaj fiziološki aktivnog vapna ne bi smio prelaziti 2,5 %. Ako se želi uzgojiti dunja koja nije osjetljiva na sadržaj vapna u tlu, onda se ona kalemi na podlogu kruške. Najpovoljnija pH vrijednost tla za dunju u rasponu je od 5 - 6,2.

Izbor položaja za podizanje nasada dunje

Sjeverne ekspozicije (položaji) terena, koje su slabije osvijetljene, pa prema tome hladnije i vlažnije i nalaze se iznad 450 m nadmorske visine, nisu povoljna za uzgoj nasada dunje jer plodovi ne mogu sazriti. Nagib terena, kao i za ostale voćarske kulture, ne smije biti previše strm zbog teže obrade tla i mogućnosti izvaljivanja stabala. Najpovoljniji nagib bio bi između 3° i 5°.

Priprema tla za sadnju dunje

Na terenu na kojem do tada nije bilo intenzivne proizvodnje, potrebno je temeljito očistiti ostatke prethodnih kultura. Prije ravnanja terena i dubokog oranja potrebno je svakako istražiti kakvoću, ponajprije hemijski sastav tla. Na osnovi rezultata analiza dobiju se upute o potrebnim količinama hraniva. Kakvoća tla popravlja se i postupkom kalcifikacije, koristeći za to tačno određene količine kalcija i adekvatne količine stajskoga gnojiva. Mineralno gnojivo rasipa se po cijeloj površini i pri dubokom oranju (do dubine oko 40 cm). Pripremu tla za jesensku sadnju poželjno je obaviti tokom ljeta, a ako se planira sadnja u proljeće, ta se priprema može obaviti tokom ljeta pa sve do zime dok to dopušta vlažnost tla.

Izbor podloga dunje

Poznato je da se dunja kao i ostale kulture može razmnožavati na više načina: pomoću sjemena, nagrtanjem, reznicama i kalemljenjem. U intenzivnoj proizvodnji razmnožava se isključivo kalemljenjem na podlogu, a izbor podloge ovisi o tipu tla i iskustvima vezanim za pojedine podloge. Za dunju je najbolja podloga bijeli glog, koji je odlično kompatibilan s dunjom. Stabla su dugovječna i vrlo rodna.

Izbor sorti

Dunja je poput mušmule, po broju sorti, najsiromašnija voćna vrsta. U svijetu je registrirano samo nekoliko stotina sorti dunje, od kojih se uzgaja samo desetak. Sorte dunja međusobno se razlikuju prema morfološkim i fiziološkim osobinama, a podjela je obavljena prema obliku ploda. Dunje se mogu svrstati u tri skupine: sorte jabučastog, kruškolikog i zvonolikog oblika.

Izbor uzgojnog oblika oblika dunje

Dunja ima prirodno piramidalno ili okruglasto oblikovanu krošnju. No, u uvjetima intenzivne proizvodnje preporučuje se oblikovanje krošnje u modificirani vretenasti grm. Prva (donja) etaža oblikuje se na visini 60 cm od tla, a s provodnicom bi trebala zatvarati ugao od 52°. Etažne grane primarni su elementi krošnje, koje na sebi nose sekundarne, tercijarne itd., grane koje imaju funkciju rodnog drva. Sekundarne grane na primarnoj grani od osnove prema vrhu moraju postupno biti tanje i kraće. Druga etaža nalazi se na visini oko 70 cm, a treća na 50 - 60 cm.

Vrijeme i tehnika sadnje dunje

Tankoj mladici dužine 40 - 80 cm uklone se postrane grančice i vrh te se kao takva posadi u zemlju u dubinu od 30 - 35 cm. Sadnju je potrebno obaviti do kraja mjeseca aprila na manje osunčano mjesto. Mladice će se razvijati tokom 2 godine i tada su spremne za presađivanje u nasad. Dunje se sade u nasad s razmakom u redu 3,5 - 6 m i između redova 4 - 6 m.

Održavanje nasada dunje

Grane stabla dunje su prilično elastične i lako se savijaju pod težinom plodova, pa je rezidbom potrebno održavati rast i razvoj skeletnih grana. Najbolje vrijeme za rezidbu je u februaru. Osim redovne rezidbe koja je nužna pri intenzivnom uzgoju, potrebno je i navodnjavanje prije završetka cvatnje, na početku fiziološkog prorjeđivanja plodova, sredinom jula kada su obično najveće suše i u drugoj polovici augusta, kad je najintenzivniji rast plodova. Da bi se izbjegla povišena vlažnost zraka preporučuje se sistem navodnjavanja "kap po kap".

Gnojidba dunje

Poslije sadnje i u drugoj godini, u proljeće u brazde sa svake strane reda dodaje se 20 - 30 t/ha stajskoga gnojiva. Oko svake sadnice u krugu promjera 30- 40 cm dodaje se 15 dag mineralnoga gnojiva KAN 27%. Drugo prihranjivanje azotom obavlja se krajem maja na isti način i istom količinom, KAN 27%.

U trećoj godini u rano proljeće, prije početka vegetacije (krajem marta), obaviti prvo prihranjivanje azotom, i to oko svake voćkice u krugu promjera 50 - 60 cm s 30 dag KAN 27%. Drugo prihranjivanje obaviti početkom maja na isti način i istom količinom KAN 27%. U jesen, poslije opadanja lišća, po cijeloj površini voćnjaka razbacati 700 kg/ha mineralnoga gnojiva NPK 5:20:30.

Četvrte godine krajem marta rasuti po cijeloj površini voćnjaka 130 kg KAN 27%, poslije cvatnje prihraniti azotom s istom količinom KAN 27%, a u jesen, poslije opadanja lišća, rasuti 700 kg/ha mineralnoga gnojiva NPK 5:20:30.

Berba dunje

Dunja je sezonsko voće dostupno od rane jeseni sve do januara. Berba započinje kada plodovi počnu mijenjati boju iz jarko zelene u intenzivno žutu. Kod berbe je potrebno dosta pažnje jer su plodovi osjetljivi na pritisak zbog kojeg su oštećena i nagnječena mjesta sklonija bržem propadanju. Ako se dunja bere za preradu onda je bolje brati dok nije poprimila potpuno žutu boju jer će na taj način zadržati veću količinu pektina.

Izvor: I. Krpina; Voćarstvo; 2004.

Dunja - Sorte

ukupno: 3, aktivno: 3, neaktivno: 0

Dunja @ KLUB

JESENJE PRSKANJE JABUČASTIH VOĆAKA. Jesenje “plavo” tretiranje voćnih zasada predstavlja obavezan i neophodan tretman u fenofazi opadanja lišća. Priprema zasada voćaka za narednu vegetaciju počinje nakon završetka berbe kao potrebna mera. Tretmanima u ovom periodu se suzbijaju bolesti i smanjuje bro...

Klopotec kod Matočeca U povodu Bartolovog u subotu 22.8.2020. oko 17 sati počelo se okupljati društvo u vinariji Matočec. Mjerila se temperatura i radio popis dvadesetak uzvanika. A onda je krenuo klopotec koji svojim zvukom u vinogradu plaši gladne čvorke. Obiteljska Vinarija Nade i Marijana Matoče...

+4

Miris dunje, miris jeseni i mnogooo poslastica koje se mogu napraviti od nje

Dunja se gajila više od 4000 godina pre Isusa Hrista, na obali Kaspijskog mora. Ovo voće je izuzetno cenjeno u Francuskoj gde se već vekovima, pravi sir od dunja. Legenda kaže da su u antičkoj Grčkoj bogovi dunjom određivali sudbinu. Smatrala se simbolom ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, lepote, po...

+4

Kako se pravi čuveni sulc od dunja i kako je protekla berba dunje u timočkoj krajini. Više o tome čitajte uskoro na agroklub-u!

Biće dunja

Posadila sam dunju i nije se primila, ali je krenula mladica u delu ispod mesta gde je kalemljena...

Divne dunje😊

Domaći sok od dunja

Slatko od dunja ili pustiti je da mirise sa ormara?

Kompot stiže, dunjo moja.