Stolne sorte vinove loze

Stolne sorte vinove loze koriste se za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti mogu se koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje primarne namjene. Takve sorte imaju puno manje šećera nego vinske, krupnije su bobice i imaju više mesa. Također zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja i njege i više ručnog rada. Kod stolnih sorti danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stolnog grožđa potpuno nespojivom s uzgojem vinskih sorti, zato je i proizvodnja stolnog grožđa danas postala strogo specijalizirana djelatnost s visokim početnim ulaganjima.Stolno vino je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa vinove loze. Stolno vino ne može nositi oznaku sorte. Stolno vino s oznakom kontrolisanog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske regije.

Uzgoj stolnih kultivara ekonomski je vrlo unosan, ali i odgovoran posao. Stoga pri izboru sortimenta treba voditi računa o mnogim faktorima koji određuju smjer proizvodnje.

Podjela stolnih sorti vinove loze:

• Vrlo rani kultivari
• Rani kultivari
• Srednje kasni kultivari
• Kasni kultivar
•  Vrlo kasni kultivari

Kod stolnog grožđa posebno se cijeni okus, miris, vanjski izgled, sposobnost da podnese transport i da se dobro čuva. Osim toga, potrebno je voditi računa i o izboru optimalnog roka berbe. Jer nezrelo stolno grožđe sadržava manje šećera, kiselo je, neprijatnog okusa, slabog mirisa i lošeg izgleda. Stolne sorte u prezrelom stanju brzo gube okus i miris, a pojedine sorte dobivaju i neprijatnu aromu. Stoga je najpoželjnije sprovoditi probirnu berbu koja se odvija u više navrata i to prema sazrijevanju grozdova, što i samu proizvodnju čini puno zahtjevnijom.

Stolne sorte grožđa (zobatice) koje zriju od kraja jula do prve dekade oktobra, možemo imati na okućnici ili u vinogradu tako da imamo grožđe tokom cijele sezone. Razdoblje sazrijevanja svake sorte uvjetovano je vremenskim prilikama, položajem, području sađenja, obloženosti pojedina trsa. Težina je grozda različita. Uzrok su tome razni čimbenici -  cvatnja, obloženost trsa, vremenske prilike itd.

Svojstva stolnih sorata vinove loze

Dobra stolna sorta mora uglavnom zadovoljiti ovim zahtjevima:

• Grozd treba biti srednje velik do velik, što jednoličniji, rastresit i što ljepšeg izgleda;
• bobice trebaju biti što veće i po mogućnosti jednake veličine, dobro srašćene na peteljci;
• peteljka bobica mora biti čvrsta i po mogućnosti duža;
• kožica bobice mekana, hrustava ali otporna, preporučljivo sa izraženim maškom;
• meso bobice mora biti gusto i ugodnog okusa, ne previše slatko i diskretno aromatično;
• bobice ne smiju sadržavati sjemenke ili ako ih sadrže da ih bude što manje, da budu mekane i malene;
• sorta mora pokazati što bolju izdržljivost na čokotu, kod transporta, u skladištu i u hladnjači.

To su uglavnom svojstva koja bi trebala imati jedna stolna sorta obzirom na zahtjeve i norme koje se u tom pravcu postavljaju na svjetskom tržištu. Ukoliko jedna sorta ima više nabrojenih karakteristika, utoliko je ona vrednija. Često puta jedna sorta vrlo skromnih vrijednosti ima dobru cijenu samo zahvaljujući svom izgledu. Ali, ni ukusi potrošača u pojedinim zemljama nisu potpuno isti. Talijansko, englesko i američko tržište traži više aromatične sorte, dok srednjoeuropsko tržište više cijeni sorte neutralnog okusa. Amerikanci su čak za svoje potrebe dobili cijelu jednu seriju besjemenih sorti koje su tamo poprilično popularne.

Izvor:

• N. Mirošević, J. Karoglan Kontić; Vinogradarstvo; Zagreb, 2008.
• Sjemenarna
• Vinogradarstvo