Suncokret

Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi puta dobiveno ulje iz suncokreta. Sjeme sadrži oko 50 % ulja, 20 % bjelančevina i ugljikohidrata. Od suncokretovog ulja proizvode se margarin, majoneza, stearin (služi u proizvodnji svijeća, plastike, sapuna, kozmetike i za omekšivanje gume), farmaceutski proizvodi, boje, lakovi i dr. Glave suncokreta imaju puno hranjivih tvari, pa se mogu koristiti za prehranu domaćih životinja. Može se uzgajati kao uljani ili proteinski i kao glavni, naknadni i postrni usjev.

Morfološka svojstva suncokreta

Korijen ima dobru usisnu snagu, vretenast je, dobro razvijen i u prodire u tlo dublje od 2 m. Stabljika je u početku tanka, sočna, nježna, a starenjem postaje debela, snažna i drvenasta. Okrugla je, šuplja, obrasla dlačicama, naraste u visinu do 4 m i debljinu 2 – 6 cm. Srcoliki listovi su na dugim peteljkama. Plojka je na rubu slabo nazubljena, na vrhu zaoštrena kao i peteljka, obrasla dlačicama. Stabljika završava cvjetnom glavicom na kojoj su smješteni cvjetovi. Promjer glavice može biti 10 – 40 cm, što ovisi o kultivaru. Na rubu glavice su neplodni cvjetići (jezičasti), a u središtu plodni (cjevasti; 500 – 1000 komada) i svi su jarko žute boje. Cvjetanje nastupa od ruba prema središtu glavice. Plod je jednosjemeni, crne boje, tvrdog omota (gusjenice suncokretova moljca ga ne mogu pregristi). Masa 1 000 sjemenki prosječno se kreće oko 80 g, a hektolitarska težina iznosi oko 40 kg.

Agroekološki uvjeti za uzgoj suncokreta

Temperatura

Minimalna temperatura klijanja iznosi 3 °C, a optimalna 28 °C. Najpovoljnija temperatura za rast i razvoj, posebno u periodu intezivnog porasta, cvatnje, oplodnje i nalijevanja sjemena, kreće se između 20 - 25 °C. Temperature niže od 15 °C i više od 25 °C smanjuju sintezu ulja u sjemenu. Biljke mogu izdržati i do -6 °C.

Voda

Suncokret stvara veliku vegetativnu masu, pa treba puno vode. Na nedostatak vode najosjetljiviji je u vrijeme oblikovanja glavica i nalijevanja sjemena. Korijenov sistem jako je razvijen i prodire duboko u tlo i crpi vodu iz dubljih slojeva, pa je suncokret dosta otporan na sušu.

Svjetlost

Za uspješan rast i razvoj potrebno mu je puno svjetla, koje se može osigurati pravilnim sklopom i rasporedom biljaka.

Tlo

Najbolje rezultate suncokret daje na dubokim, plodnim i strukturnim tlima, slabo kisele i neutralne reakcije (černozem i ritska crnica).

Agrotehnika za proizvodnju suncokreta

Plodored

Osjetljiv je na uzgoj u monokulturi. Na isto mjesto vraća se nakon što većeg broja godina (5 – 6 godina), a na površini na kojoj se uzgaja, kao pretkulture ne smiju se sijati sve one koje imaju zajedničke bolesti i štetnike sa suncokretom. Najbolje pretkulture su mu strne žitarice (pšenica), a on je dobar predusjev za pšenicu i kukuruz.

Obrada tla

Nakon ranih pretkultura (pšenica), odmah poslije žetve ore se tlo na 10 cm dubine, a u prvoj polovici augusta ore se na 20 cm dubine. Dobro je nakon svakog oranja poravnati površinu. Duboko oranje (do 40 cm dubine) izvodi se krajem septembra ili početkom oktobra, zatim se tlo tanjura, drlja i pred sjetvu prolazi se sjetvospremačem. Poslije kasnih pretkultura obavlja se duboko jesenje oranje.

Gnojidba

Suncokretu treba osigurati dovoljno azota. Veća važnost pridaje se gnojidbi fosfornim gnojivima jer suncokret jako dobro koristi kalij iz tla. Fosfor je važan za oblikovanje generativnih organa, cvatnju i oplodnju. Količine hraniva ovise o plodnosti tla i planiranom urodu. Na srednje plodnim tlima treba osigurati oko 100 kg/ha azota, 120 kg/ha fosfora i oko 140 kg/ha kalija. Na siromašnijim tlima te količine treba povećati, a na plodnijim smanjiti. Pri dubokom jesenskom oranju unosi se polovica fosfornih i kalijevih gnojiva i oko 1/5 azotnih gnojiva, a ostatak se unosi u pripremi tla pred sjetvu.

Sjetva suncokreta

Sjetvu treba započeti kada se sjetveni sloj ugrije na ok 8 °C, a to je u početku aprila. Sije se sijačicama na međuredni razmak od 70 cm i razmak u redu od 25 – 30 cm. Suncokret se sije na konačan sklop (nema prorjeđivanja) i na dubinu od oko 5 cm (8 cm je donja granica za sjetvu). Količina sjemena ovisi o njegovoj klijavosti i čistoći, masi 1 000 zrna i gustoći sklopa, a najčešće je potrebno od 4 – 6 kg/ha.

Njega usjeva suncokreta

Ako je sjetva obavljena u suho tlo, treba obaviti valjanje. Pokorica se uništava laganim ili rotacijskim drljačama. Suzbijnje korova može se izvesti pljevljenjem, okopavanjem i kultiviranjem. Ako postoji mogućnost za navodnjavanje, usjev se navodnjava za vrijeme suše, posebno u vrijeme oblikovanja glavica, cvatnje i nalijevanja zrna.

Žetva suncokreta

Suncokret sazrijeva krajem augusta i početkom septembra. Sazrijevanje teče sporo, glavice ostaju manje ili više zelene, sjeme ima povećan sadržaj vode i iz glavice ispada ono sjeme koje prvo dozrije. Ako se žetva obavlja kombajnom, potrebno je obaviti prije nego se sjeme počne osipati, tj. kada donji dio glavice posmeđi. Ručna žetva obavlja se sječom glava, koje se mogu sušiti na vlastitoj stabljici. Sjeme suncokreta treba sušiti ispod 10 % vlage ili još bolje ispod 8 % jer sjeme ima puno ulja i kvari se. Prinosi iznose 2 – 3 t, ali je proizvodni potencijal znatno veći, pa je moguće ostvariti znatno veće prinose.

Izvor:

• Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; 1998.
• Dr.sc. M. vratarić i suradnici; Suncokret Heliantus annuus L.; 2004.
• prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD