Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill
Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24%) i bjelančevina (35 – 50%) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke i u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, hljeba, raznih slastica i dr. Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i hemijskoj industriji. Kvalitetom bjelančevina i visokim sadržajem ulja zamjena je za meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30% potreba za bjelančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti ishrani stoke kao zelenu masu, sijeno i silažu, a deidriranjem se dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.
Korijen se sastoji od jakog glavnog i postranog vretenastog korijenja i ima visoku usisnu (apsorpcijsku) sposobnost. Na korijenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju azotom. Osobina korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorti u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosječne visine 80 – 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve ovisno o genotipu, načinu i uvjetima uzgoja. Svi gornji dijelovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobijele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su blijedozelene do tamnozelene boje i prosječno ih je 15 – 20 po biljci. U zriobi postaju žuti i kod većine sorti otpadnu. Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta i kombinovano, a skupljeni su u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna srpastog, okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zriobi ona varira do vrlo svijetle slamnatožute do gotovo crne.
Soja klija pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C.
Soja je biljka kratkog dana. Većina sorti zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.
U vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruz (45 – 48% njegove mase). U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj iznosi 70 – 80%. Soja se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tokom vegetacije.
Soja najbolje uspijeva na dubokim, strukturnim, plodnim tlima, bogatim humusom, s dobrim vodo-zračnim osobinama, na kojima se ne stvara pokorica i pH reakcije 7.
Soja je jedan od najboljih predusjeva za mnoge ratarske kulture. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa i kukuruz, a najnepovoljniji predusjevi su suncokret i ozima uljana repica. Na istu njivu soja može doći nakon 2 – 4 godine.
Tokom ljeta i početkom jeseni obavlja se osnovna obrada tla, tj. oranje na dubinu od 25 - 30 cm. Teža glinasta i srednje teška ilovasta tla su slabije prozračna tla i treba ih orati dublje u jesen, nego zimi i u proljeće, a lakša tla mogu se orati pliće i u proljeće. Dopunska obrada (predsjetvena priprema tla) obavlja se u proljeće i to drljačama, tanjuračama ili plošnim kultivatorima (sjetvospremači).
Potrebe za hranivima se povećavaju od početka cvatnje do mahunanja i nalijevanja zrna. Maksimalne doze azota i kalija potrebne su u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u vrijeme formiranja i nalijevanja zrna. Biljka soje za izgradnju 100 kg suhe tvari treba 6 – 9 kg azota, 4 kg fosfora i 4 kg kalija. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja na osnovi 30 – 60 kg/ha azota, 60 – 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalija, uz napomenu da se 2/3 azota osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim tlima gnoji se na osnovi 60 – 100 kg/ha azota, 90 – 120 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija. Soja povoljno reagira na gnojidbu stajskim gnojem zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.
Najsigurnija sjetva je kada su temperature u površinskom sloju tla (do 8 cm) između 8 °C i 10 °C. Soja se može sijati u maju, junu, pa i do početka jula, ali uglavnom se sije u isto vrijeme kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju. Može se sijati na uske i široke redove, u trake, u kućice, a i širom kao postrni usjev. Optimalan međuredni razmak iznosi 24 – 30 cm. Broj biljaka po hektaru treba osigurati za sorte u skladu s grupom zriobe.
Izvode se mehaničke mjere (međuredna kultivacija, ručno pljevljenje korova, prihrana azotom) i hemijske (suzbijanje korova i zaštita od bolesti i štetnika). Prva kultivacija obavlja se kada soja tek nikne i dobro se raspoznaju redovi, a druga kada je soja visoka oko 20 – 30 cm.
Kombajn prije žetve treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima. Sojina slama je nepovoljnija za vršidbu, a zrno je, za razliku od pšeničnog, zatvoreno u mahuni i kod odnosa zrno:slama = 1:3,5 propusna moć vršidbenog aparata smanjuje se za 50%. Zbog toga, vršidbeni aparat kombajna mora raditi sa smanjenim brojem okretaja, uslijed čega je manja propusna moć kombajna. Optimalna žetvena vlažnost zrna soje je između 14 i 16%, a iznad 20% smanjuje se kapacitet kombajna.
Izvor:
ukupno: 82, aktivno: 36, neaktivno: 46
Abiza
AFZG ANA
AFZG SANJA
AJLA PZO
ALISA
AMPHOR
ANA
ANGELA PZO
ANICA
Atanga
Auricula
Basak
CORBETT
Dana
DANICA
DIANA
DUBRAVKA
ES Albator
ES Connector
ES Conqueror
ES Generator
ES Inspector
ES Warrior
Ezra
GABRIELA
GALA PZO
GALINA
GALLEC
GORDANA
Helga
Herzog
HRVATICA
IDEFIX
IKA
JANA
JULIJA
JULIJANA
KLARA
Korana
LEA
LJUBICA
LUCIJA
Maksimirka
Mara
MARIJA
MERKUR
NAYA
NEOPLANTA
NS ANA
OAC WALLACE
Os Đurđica
Os Nevena
OS ZORA
Pelikan
PROTEINKA
Ranka
Rata
RUŽICA
S-0512
S-0990
SABINA
SANDA
SANJA
SARA
SIVKA
SLAVONKA
SONJA
TENA
TINA
Tisa
TOMA
USKOLISNA
Vinka PZO
VIŠNJA
Zagorka
ZAGREPČANKA
Zlata
Bili smo u Šljivoševcima na OPG-u Damira Šisla. Pšenica je prihranjena, kukuruz, suncokret i soja posijani. Sve, čuli smo, odrađeno po P.S.-u jer ističe Damir - slušam struku. Prvenstveno, stručnjake tvrtke Timac Agro s kojima ima dugogodišnju suradnju.
Na pojedinim lokalitetima će nešto biti roda soje...#soja #prinossoje
Vlada Velike Britanije saopštila je da je potvrđena zaraza sojem virusa ptičjeg gripa H5N5 na farmi živine u Jorkširu u Engleskoj. U saopštenju se navodi da će sva živina biti uništena, preneo je Rojters. Takođe se ističe da će biti formirana zaštitna zona u radijusu od tri kilometra i nadzorna zona...
Nemanja Gavrilović (26) iz Stublina za samo godinu i po dana razvio je proizvodnju jaja iz slobodnog uzgoja, a danas na gazdinstvu ima oko 500 koka nosilja koje mesečno daju 11.000 do 12.000 jaja.Posao je, kako kaže, pokrenuo bez većeg predznanja, oslanjajući se na interesovanje, rad i kvalitet. Kok...
NOVO - SanoLamb Complete Pellet 🐑 SanoLamb Complete Pellet davati od druge nedelje po volji kako bi se ubrzao razvoj buraga i pospešio rast i razvoj. Postepeno uvoditi u manjim količinama, a kasnije davati po volji ili prema načinu uzgoja i željenom prirastu. Osigurati pristup dovoljnoj količini sv...
Mart i april su idealni meseci za prolećnu setvu. ”Prolećna setva predstavlja jednu od najvećih tekućih investicija, kako za poljoprivrednike, tako i za državu, jer je potrebno uložiti ogromna sredstva da bi se zasejalo oko dva miliona hektara zemlje, koliko se u Srbiji obrađuje u ovom periodu”, nap...
Domaće ratare ovih dana očekuje i žetva soje. Prema rečima struke, soja posejana nešto kasnije daće dobar rod mahune, te se prosečni prinosi očekuju od 700 kg do 3t/ha. "Suša je i dalje glavni neprijatelj soje, kao i prethodnih godina, dok su nepovoljne vremenske prilike ove sezone značajno uticale...
U okviru projekta Pro-Sustain NS Poljoprivrednog fakulteta radi se o istraživanjima koja za cilj imaju pronalaženje alternativnih izvora proteina za ishranu domaćih životinja. Suština je u tome da se zameni bar deo proteina u stočnoj hrani koji dolaze iz tradicionalnih industrijskih biljnih kultura,...
Paralelno sa žetvom kukuruza, ratari skidaju i rod soje koja je ranije dospela za žetvu zbog sušnog i toplog leta, koje joj ne godi jer voli izrazito vlažnu klimu izostalu i prošle godine. Zrno je skoro kao zrno pšenice, mada bi trebalo da bude veličine graška, i vlažno svega osam odsto. Soje imamo...
Na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani (RASFF) pre nekoliko dana je objavljeno da je Poljska pronašla prekoračenje maksimalno dozvoljenog nivoa za aflatoksin B1 i ukupne aflatoksine u sojinom brašnu iz Srbije. Ovo je četvrti slučaj upozoravanja o hrani iz Srbije od p...
