Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill
Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24%) i bjelančevina (35 – 50%) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke i u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, hljeba, raznih slastica i dr. Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i hemijskoj industriji. Kvalitetom bjelančevina i visokim sadržajem ulja zamjena je za meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30% potreba za bjelančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti ishrani stoke kao zelenu masu, sijeno i silažu, a deidriranjem se dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.
Korijen se sastoji od jakog glavnog i postranog vretenastog korijenja i ima visoku usisnu (apsorpcijsku) sposobnost. Na korijenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju azotom. Osobina korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorti u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosječne visine 80 – 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve ovisno o genotipu, načinu i uvjetima uzgoja. Svi gornji dijelovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobijele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su blijedozelene do tamnozelene boje i prosječno ih je 15 – 20 po biljci. U zriobi postaju žuti i kod većine sorti otpadnu. Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta i kombinovano, a skupljeni su u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna srpastog, okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zriobi ona varira do vrlo svijetle slamnatožute do gotovo crne.
Soja klija pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C.
Soja je biljka kratkog dana. Većina sorti zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.
U vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruz (45 – 48% njegove mase). U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj iznosi 70 – 80%. Soja se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tokom vegetacije.
Soja najbolje uspijeva na dubokim, strukturnim, plodnim tlima, bogatim humusom, s dobrim vodo-zračnim osobinama, na kojima se ne stvara pokorica i pH reakcije 7.
Soja je jedan od najboljih predusjeva za mnoge ratarske kulture. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa i kukuruz, a najnepovoljniji predusjevi su suncokret i ozima uljana repica. Na istu njivu soja može doći nakon 2 – 4 godine.
Tokom ljeta i početkom jeseni obavlja se osnovna obrada tla, tj. oranje na dubinu od 25 - 30 cm. Teža glinasta i srednje teška ilovasta tla su slabije prozračna tla i treba ih orati dublje u jesen, nego zimi i u proljeće, a lakša tla mogu se orati pliće i u proljeće. Dopunska obrada (predsjetvena priprema tla) obavlja se u proljeće i to drljačama, tanjuračama ili plošnim kultivatorima (sjetvospremači).
Potrebe za hranivima se povećavaju od početka cvatnje do mahunanja i nalijevanja zrna. Maksimalne doze azota i kalija potrebne su u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u vrijeme formiranja i nalijevanja zrna. Biljka soje za izgradnju 100 kg suhe tvari treba 6 – 9 kg azota, 4 kg fosfora i 4 kg kalija. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja na osnovi 30 – 60 kg/ha azota, 60 – 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalija, uz napomenu da se 2/3 azota osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim tlima gnoji se na osnovi 60 – 100 kg/ha azota, 90 – 120 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija. Soja povoljno reagira na gnojidbu stajskim gnojem zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.
Najsigurnija sjetva je kada su temperature u površinskom sloju tla (do 8 cm) između 8 °C i 10 °C. Soja se može sijati u maju, junu, pa i do početka jula, ali uglavnom se sije u isto vrijeme kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju. Može se sijati na uske i široke redove, u trake, u kućice, a i širom kao postrni usjev. Optimalan međuredni razmak iznosi 24 – 30 cm. Broj biljaka po hektaru treba osigurati za sorte u skladu s grupom zriobe.
Izvode se mehaničke mjere (međuredna kultivacija, ručno pljevljenje korova, prihrana azotom) i hemijske (suzbijanje korova i zaštita od bolesti i štetnika). Prva kultivacija obavlja se kada soja tek nikne i dobro se raspoznaju redovi, a druga kada je soja visoka oko 20 – 30 cm.
Kombajn prije žetve treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima. Sojina slama je nepovoljnija za vršidbu, a zrno je, za razliku od pšeničnog, zatvoreno u mahuni i kod odnosa zrno:slama = 1:3,5 propusna moć vršidbenog aparata smanjuje se za 50%. Zbog toga, vršidbeni aparat kombajna mora raditi sa smanjenim brojem okretaja, uslijed čega je manja propusna moć kombajna. Optimalna žetvena vlažnost zrna soje je između 14 i 16%, a iznad 20% smanjuje se kapacitet kombajna.
Izvor:
ukupno: 82, aktivno: 36, neaktivno: 46
Abiza
AFZG ANA
AFZG SANJA
AJLA PZO
ALISA
AMPHOR
ANA
ANGELA PZO
ANICA
Atanga
Auricula
Basak
CORBETT
Dana
DANICA
DIANA
DUBRAVKA
EMA
ES Albator
ES Connector
ES Conqueror
ES Generator
ES Inspector
ES Warrior
Ezra
GABRIELA
GALA PZO
GALINA
GALLEC
GORDANA
Helga
Herzog
HRVATICA
IDEFIX
IKA
JANA
JULIJA
JULIJANA
KLARA
Korana
LEA
LJUBICA
LUCIJA
Maksimirka
Mara
MARIJA
MERKUR
NAYA
NEOPLANTA
NS ANA
OAC WALLACE
Os Đurđica
Os Nevena
OS ZORA
Pelikan
PROTEINKA
Ranka
Rata
RUŽICA
S-0512
S-0990
SABINA
SANDA
SANJA
SARA
SIVKA
SLAVONKA
SONJA
TENA
TINA
Tisa
TOMA
USKOLISNA
Vinka PZO
VIŠNJA
Zagorka
ZAGREPČANKA
Zlata
Evo kako da SOJI obezbedite dobre uslove za rast i razvoj od samog početka 👉 https://www.fitofarmacija.rs/.../zastita-soje-od-korova... Svako dobro, GALENIKA-FITOFARMACIJA
👉 Soja više nije samo još jedna ratarska kultura u plodoredu, već strateška sirovina. Danas, kada se od poljoprivrede traže sljedivost, održivost i proizvodnja bez GMO-a, proizvođačima u BiH otvorena je mogućnost na domaćem terenu - od sjetve do otkupa. Više na linku: https://shorturl.at/WjcY3 Foto...
[Pre-em ZAŠTITA SOJE OD KOROVA] 📌Široki spektar korova pričinjava ekonomski značajne štete u soji, osnovni tretman protiv korova nužan je za ostvarivanje željenih prinosa. RJEŠENJE: 🏅CENTIUM 36 CS ®️ (klomazon, doza: 0,4 l/ha) 🏅SENAT WG ®️ (metribuzin, doza: 0,5 - 1 kg/ha) 🏅KOBAN 600 ®️ (petoksa...
Bili smo u Šljivoševcima na OPG-u Damira Šisla. Pšenica je prihranjena, kukuruz, suncokret i soja posijani. Sve, čuli smo, odrađeno po P.S.-u jer ističe Damir - slušam struku. Prvenstveno, stručnjake tvrtke Timac Agro s kojima ima dugogodišnju suradnju.
Republički zavod za statistiku objavio je procene očekivane proizvodnje nekih poljoprivrednih useva ove godine. Pema očekivanjima RZS-a, proizvodnja pšenice biće 15,9 odsto manja nego prošle godine. Očekuje se da će proizvodnja pšenice ove godine iznositi 2,9 miliona tona. Kod proizvodnje malina oče...
Prof.dr.sc. Bojan Stipešević potječe iz obitelji agronoma, što je oblikovalo njegov profesionalni put i dugogodišnju povezanost s poljoprivredom. Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek radi od 1994. godine te je kroz cijeli svoj radni vijek ostao vezan uz fakultet, uz povremena stručna i znan...
Najmanje jedna svinja zaražena je ptičjim gripom usred epidemije živine na farmi u centralnom Oregonu. Iako se čini da je infekcija do sada ograničena na jednu farmu, otkriće je izazvalo jake reakcije, jer, kako piše Science News, organizam svinje je svojevrsni ”lonac za mešanje virusa gripa“, što p...
Pored drugih faktora, suša i nepravilan raspored padavina dovodi do neravnomernog rasta i razvoja kukuruza (Zea mays L.) i suncokreta (Helianthus anuus L.), različit porast biljaka na istim površinama, a time i smanjenje prinosa. Soja je ugrožena, ali traži više vode i obavezno navodnjavanje. Stanko...
Na Beogradskom sajmu 7.i 8. februara biće održan 17. Državni pčelarski sajam, objavljeno je na sajtu sajma. Ovu međunarodnu manifestaciju organizuje Savez pčelarskih organizacija Srbije, a posetioci će imati priliku da vide kompleksan prodajni, izložbeni, obrazovni, promotivni, privredni i turističk...
Žetva jarih useva u Vojvodini bliži se kraju, ali ratari kažu da su prinosi slabiji od očekivanih. Suša je odnela deo roda, a ponuđene otkupne cene nisu zadovoljavajuće, pa mnogi proizvođači očekuju da će jedinu zaradu ostvariti tek od ozimih useva koje planiraju da povećaju u jesenjoj setvi. Ratar...
Vlada Velike Britanije saopštila je da je potvrđena zaraza sojem virusa ptičjeg gripa H5N5 na farmi živine u Jorkširu u Engleskoj. U saopštenju se navodi da će sva živina biti uništena, preneo je Rojters. Takođe se ističe da će biti formirana zaštitna zona u radijusu od tri kilometra i nadzorna zona...
