Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24%) i bjelančevina (35 – 50%) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke i u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, hljeba, raznih slastica i dr. Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i hemijskoj industriji. Kvalitetom bjelančevina i visokim sadržajem ulja zamjena je za meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30% potreba za bjelančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti  ishrani stoke kao zelenu masu, sijeno i silažu, a deidriranjem se dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.

Morfološka svojstva soje

Korijen se sastoji od jakog glavnog i postranog vretenastog korijenja i ima visoku usisnu (apsorpcijsku) sposobnost. Na korijenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju azotom. Osobina korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorti u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosječne visine 80 – 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve ovisno o genotipu, načinu i uvjetima uzgoja. Svi gornji dijelovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobijele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su blijedozelene do tamnozelene boje i prosječno ih je 15 – 20 po biljci. U zriobi postaju žuti i kod većine sorti otpadnu. Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta i kombinovano, a skupljeni su u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna srpastog, okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zriobi ona varira do vrlo svijetle slamnatožute do gotovo crne.

Agroekološki uvjeti za uzgoj soje

Temperatura

Soja klija pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C.

Svjetlost

Soja je biljka kratkog dana. Većina sorti zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.

Voda

U vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruz (45 – 48% njegove mase). U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj  iznosi 70 – 80%. Soja se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tokom vegetacije. 

Tlo

Soja najbolje uspijeva na dubokim, strukturnim, plodnim tlima, bogatim humusom, s dobrim vodo-zračnim osobinama, na kojima se ne stvara pokorica i pH reakcije 7.

Agrotehnika za proizvodnju soje

Plodored

Soja je jedan od najboljih predusjeva za mnoge ratarske kulture. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa i kukuruz, a najnepovoljniji predusjevi su suncokret i ozima uljana repica. Na istu njivu soja može doći nakon 2 – 4 godine.

Obrada tla

Tokom ljeta i početkom jeseni obavlja se osnovna obrada tla, tj. oranje na dubinu od 25 - 30 cm. Teža glinasta i srednje teška ilovasta tla su slabije prozračna tla i treba ih orati dublje u jesen, nego zimi i u proljeće, a lakša tla mogu se orati pliće i u proljeće. Dopunska obrada (predsjetvena priprema tla) obavlja se u proljeće i to drljačama, tanjuračama ili plošnim kultivatorima (sjetvospremači).

Gnojidba

Potrebe za hranivima se povećavaju od početka cvatnje do mahunanja i nalijevanja zrna. Maksimalne doze azota i kalija potrebne su u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u vrijeme formiranja i nalijevanja zrna. Biljka soje za izgradnju 100 kg suhe tvari treba 6 – 9 kg azota, 4 kg fosfora i 4 kg kalija. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja na osnovi 30 – 60 kg/ha azota, 60 – 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalija, uz napomenu da se 2/3 azota osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim tlima gnoji se na osnovi 60 – 100 kg/ha azota, 90 – 120 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija. Soja povoljno reagira na gnojidbu stajskim gnojem zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.

Sjetva soje

Najsigurnija sjetva je kada su temperature u površinskom sloju tla (do 8 cm) između 8 °C i 10 °C. Soja se može sijati u maju, junu, pa i do početka jula, ali uglavnom se sije u isto vrijeme kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju. Može se sijati na uske i široke redove, u trake, u kućice, a i širom kao postrni usjev. Optimalan međuredni razmak iznosi 24 – 30 cm. Broj biljaka po hektaru treba osigurati za sorte u skladu s grupom zriobe.

Njega nasada soje

Izvode se mehaničke mjere (međuredna kultivacija, ručno pljevljenje korova, prihrana azotom) i hemijske (suzbijanje korova i zaštita od bolesti i štetnika). Prva kultivacija obavlja se kada soja tek nikne i dobro se raspoznaju redovi, a druga kada je soja visoka oko 20 – 30 cm.

Žetva soje

Kombajn prije žetve treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima. Sojina slama je nepovoljnija za vršidbu, a zrno je, za razliku od pšeničnog, zatvoreno u mahuni i kod odnosa zrno:slama = 1:3,5 propusna moć vršidbenog aparata smanjuje se za 50%. Zbog toga, vršidbeni aparat kombajna mora raditi sa smanjenim brojem okretaja, uslijed čega je manja propusna moć kombajna. Optimalna žetvena vlažnost zrna soje je između 14 i 16%, a iznad 20% smanjuje se kapacitet kombajna.

Izvor:

  • Dr.sc. M. Vratarić, dr.sc. A. Sudarić; Soja Glycine max (L.) Merr.; 2008.
  • Prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD

Soja - Sorte

ukupno: 56, aktivno: 36, neaktivno: 20

AFZG ANA

AFZG SANJA

AJLA PZO

ALISA

AMPHOR

ANA

ANGELA PZO

ANICA

CORBETT

DANICA

DIANA

DUBRAVKA

GALLEC

GORDANA

IDEFIX

JANA

KLARA

LEA

LJUBICA

MARIJA

NAYA

NEOPLANTA

NS ANA

OAC WALLACE

PROTEINKA

S-0512

S-0990

SABINA

SANJA

SIVKA

SLAVONKA

TINA

USKOLISNA

VIŠNJA

ZAGREPČANKA

Soja @ KLUB

Setva šećerne repe trebalo bi da krene u martu, ali su ratari u dilemi da li da je poseju, zbog skupog repromaterijala i obimnog posla. Ova industrijska biljka je zahtevna. Potrebne su obimne agrtehničke mere dok ne dospe za vađenje, osam do deset puta je tretirati raznovrsnim hemijskim sredstvima....

Vršidba soje.

+3

Vlasti Hong Konga će uništiti oko 2.000 malih životinja, uključujući hrčke, nakon što je nekoliko glodara bilo pozitivno na korona virus u jednoj prodavnici kućnih ljubimaca u kojoj je radio zaraženi radnik. Ovaj grad će, takođe, zaustaviti prodaju hrčaka i uvoz malih sisara, poručuju zvaničnici iz...

Poslednjeg dana maja više nijedna "kafa" na policama u trgovinama neće smeti da nosi taj naziv ukoliko u njoj ima makar i zrno neke žitarice, soje, graška, žira, leblebije ili cikorije. Ovakve mešavine na ambalaži će nositi nazive "proizvod na bazi kafe" ili "proizvod na bazi" - cikorije, soje... Sk...

Ratari vode računa o troškovima ulaganja u proizvodnju, o isplativosti gajenja poljoprivrednih kultura, zbog čega će, prema rečima Miroslava Ivića predsednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača u Bačkoj Palanci, na oranicama njihove opštine ovog proleća biti značajnijih površina pod sojom od uobi...

Aflatoksin je otrovna i kancerogena supstanca koju proizvode određeni sojevi plijesni Aspergillus flavus i paraziticus. Kad preživari konzumiraju zrno koje sadrži aflatoksin, oni stvaraju metabolit koji se nalazi u njihovom mlijeku, aflatoksin M1. Unošenje prevelikih količina toksina može uzrokovati...

Čak i ako se posije soju koji dan kasnije u toplije tlo, stići će (i prestići) onu koju se posijalo ranije, ali u hladno tlo, savjet je prof.dr.sc. Bojana Stipeševića s FAZOS-a. Korisne i zanimljive savjete donosimo u sutrašnjem članku o sjetvi ove stare ratarske kulture.

+3

'Vina uz žlicu' Sve je bilo spremno, ali su inicijatori eno gastro projekta 'Vina uz žlicu', novinari Renata Cisar i Mustafa Topčagić, zajedno s Karolinom Pavić, vlasnicom zagrebačkog bistroa Veganšpek morali pričekati dane između dva "napada Korone" Oni su konačno došli, pa se okupila probrana ekip...

+4

Postrna setva Nova inovativna tehnologija u soji! Super-rane sorte sa 14% vlage u momentu žetve - nepotrebna desikacija. • Bez ulaganja: Kvržice fiksiraju N iz vazduha • Postrna soja nakon ječma nam poboljšava plodored.

Sledi setva soje! Međutim, budite sigurni da su svi uslovi ispoštovani - više o tome uskoro na Agroklubu!

+3

Na Danu žitara na 89. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu Udruženje "Žita Srbije" iznelo je prve procene ovogodišnjeg roda ratarskih kultura: pšenice - 5,2 t/ha, ječma 4,8 t/ha, uljane repice 3,6 t/ha, kukuruza 7,5 t/ha, soje 3,2 t/ha, suncokreta 3 t/ha - sa latinskom izrekom - "Bolje praviti greške...

+5