Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Mak opijumski

Sinonim: - | Engleski naziv: Opium poppy | Latinski naziv: Papaver somniferum L.

Mak opijumski

Mak opijumski kultura je južnijih, toplijih predjela i uzgaja se kao ozima kultura. Idući od juga prema sjeveru u opijumskom se maku smanjuju alkaloidi (opijum), a posebno najvažniji alkaloid morfij. Ima veliku važnost u faramceutskoj industriji. Sjeme maka sadrži visok postotak ulja, oko 50 – 60%, koje se koristi za prehranu ljudi i u industriji.

Morfološka svojstva maka opijumskog

Korijen je vretenast, slabije razvijen i pliće prodire u tlo. Stabljika je uspravna, zeljasta, lako se lomi, glatka i presvučena voštanom prevlakom, plavkasto zelene boje i visine do 1,5 m. Donji listovi imaju peteljku i plojku, a gornji su bez peteljke (obavijaju stabljiku). Cvjetovi se razvijaju na vrhu stabljike. Plod je tobolac. Sjeme je sitno, bubrežasto i različite boje. Masa 1 000 sjemenki iznosi oko 0,40 do 0,50 g, a hektolitarska težina iznosi oko 50 – 60 kg.

Agroekološki uvjeti maka opijumskog

Temperatura

Minimalna temperatura za klijanje sjemena iznosi 2 – 3 °C, a optimalna oko 20 °C. Biljke stradavaju ako se temperatura spusti do – 7 °C.

Svjetlost

Mak treba puno svjetlosti i pripada biljkama dugog dana.

Voda

Najveće potreba za vodom mak ima u vrijeme intezivnog porasta. U vrijeme cvatnje i sazrijevanja potrebe za vodom su manje.

Tlo

Mak najbolje uspijeva na plodnim, dubokim, dobro strukturnim tlima s povoljnim vodo-zračnim režimom.

Agrotehnika pri uzgoju maka opijumskog

Plodored

Za ozimi mak treba osigurati pretkulture koje se ranije žanju. Najbolje pretkulture su zrnate mahunarke i okopavine koje ranije napuštaju tlo.

Obrada tla

Vrijeme oranja, broj operacija i način obrade ovise o pretkulturi. Poslije ranih pretkultura moguće je izvesti tri, poslije kasnijih dva, a poslije kasnih jedno oranje. Ore se na dubinu od 25 – 30 cm.

Gnojidba

Na prosječno plodnim tlima dodaje se oko 100 kg/ha azota i 100 – 120 kg/ha fosfora i kalija. Polovica fosfornih i kalijevih gnojiva te 20-tak% azotnih, unosi se u osnovnom oranju, a ostatak u pripremi pred sjetvu pa se po potrebi prihranjuje s azotnim gnojivom.

Sjetva maka opijumskog

Opijumski mak sije se u jesen. Sije se sijačicama za sjetvu sitnosjemenih kultura. Međuredni razmak iznosi 50 cm, a razmak između biljaka u redu iznosi oko 10 cm, pa se postiže sklop od oko 200 000 biljaka/ha. Dubina sjetve je 1 – 2 cm.

Njega usjeva maka opijumskog

Poslije sjetve obavezno treba obaviti valjanje. Potrebno je obaviti suzbijanje korova, kultiviranje, prorjeđivanje i prihranjivanje.

Žetva maka opijumskog

Opijum se dobiva zasijecanjem tobolca posebnim noževima 20-ak dana poslije cvatnje, kada tobolac dobiju žućkastu boju. Zasijecanje tobolca obavlja se oko podnevnih sati. Iz tobolca izlazi bjelkasta tekućina, koja se zgrušava i postaje tamnije boje. Sljedećeg jutra ta se masa struže, oblikuje u manje grude, oblaže lišćem maka i suši. Tobolci se mogu zarezati više puta. Nakon zarezivanja tobolci dozrijevaju, pa se kasnije žanju za sjeme.

Žetva se može obaviti mehanizovano kada su tobolci i sjeme u njima zreli, pa se odvaja sjeme, a od tobolca se ekstrakcijom dobiva opijum. Nakon žetve sjeme treba sušiti na ispod 8% vode.

Izvor: Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; 1998.

Mak opijumski - Sorte

ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2

ARIA II

PLAVOSJEMENI OPIJUMSKI MAK