Krmna ogrštica

Krmna ogrštica već u rano proljeće daje zelenu masu. Najbolje je koristiti u kraćem razdoblju pred cvatnju, a vrijeme korištenja produžuje se sjetvom kultivara različitog ritma rasta i razvoja.

Morfološka svojstva

Ima vretenast, dosta dobro razvijen korijen. Do zimskog razdoblja razvija se rozeta s lišćem (desetak listova). Pri kraju zime i početkom proljeća brzo počinje rasti i razvijati se više stabljika s puno lišća. Stabljika do cvatnje naraste oko 1 m.  Na vrhovima stabljika razvijaju se rastresiti cvjetovi. Plod je komuška u kojoj se nalazi puno sitnih okruglastih sjemenki, crne do ljubičasto-smeđe boje koje u sebi sadrže više od 30 % ulja. Masa 1 000 zrna iznosi 2 do 4 grama.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Biljka je dugoga dana i slabo podnosi niske temperature. Na zimu je otpornija ako se pravodobno posije, a gnojidba provede ispravno. Najbolje uspijeva u umjereno toplom i vlažnijem području gdje redovno ima snijega.

Voda

Zahtjevi za vodom su prilično veliki, ali osjetljiva je na suvišnu vodu, posebno na vodu koja stagnira kao i na nedostatak vode. Budući da joj vegetacija rano završava, rijetko kada dolazi u sušno razdoblje.

Tlo

Može uspijevati na različitim tlima, ali ipak bolje joj odgovaraju plodna, duboka i propusnija tla.

Agrotehnika

Plodored

Pretkulture joj mogu biti različite kulture, ali moraju biti ranije uklonjene s tla kako bi ostalo dovoljno vremena za obradu tla i sjetvu. Nakon najranijih pretkultura treba obaviti pliće oranje, a 15-ak dana pred sjetvu obavlja se glavno oranje na 30 cm dubine. Tlo se zatim potanjura da se ne bi izgubila voda i tlo previše osušilo. Oranje se izvodi ranije da bi se tlo sleglo i popunilo zračne šupljine.

Gnojidba

Gnojidba se može obaviti stajskim i mineralnim gnojem. Stajski gnoj zaorava se u osnovnoj obradi. Ako se ne gnoji stajnjakom, za visoke prinose potrebno je aplicirati oko 100 – 120 kg/ha azota, oko 80 – 100 kg/ha fosfora i 100 – 130 kg/ha kalija. Ostatak mineralnih gnojiva daje se u pripremi tla za sjetvu.

Sjetva

Sije se početkom septembra u redove na razmak oko 10 – 15 cm, a  količina sjemena iznosi 15 – 20 kg/ha. Sije se plitko, na oko 1,5 – 2 cm. Nakon sjetve obavlja se valjanje jer je sjeme sitno, pa se valjanjem uspostavlja bolji kontakt sjemena i tla, time i bolje i brže upijanje vode.

Košnja

Košnja zelene mase obavlja se pred cvatnju. Ranija košnja smanjuje prinos. Krmna ogrštica je za košnju spremna prije krmne repice. U povoljnim godinama košnja počinje krajem marta i početkom aprila.

Izvor: Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; 1998.