Engleski naziv: Paulownia, Princess tree, Empress tree | Latinski naziv: Paulownia tomentosa
Paulovnija je drvenasta biljka koja je dobila ime po Ani Pavlovni, kćerki ruskoga cara Pavla I. Radi se o drvenastoj biljci iz porodice Scrophulariaceae. Sve biljke iz porodice vrlo su atraktivne zbog lijepog cvijeća i velikog lista, a karakteriše ih brzi rast. Paulovnija je vrlo dekorativno i egzotično drvo, porijeklom iz Jugoistočne Kine. Često se pronalazi u parkovima i trgovačkim centrima. Paulovnija je specifična po izuzetno velikom rastu. Značajna je njena uloga u ekologiji, budući da listovi apsorbiraju 10 puta vise ugljik dioksida nego druge vrste drveća, a korijen upija teške metale iz tla pa tako obnavlja tlo nakon drugih kultura.
Paulovnija je vrlo dekorativno drvo, široke krošnje, koje naraste do 20 metara visine i to samo u razdoblju od osam do deset godina. U prosjeku drvo raste od 5 do 9 metara godišnje, a navedenom razdoblju promjer stable može iznositi 30 – 40 cm. Listovi su veliki, zeleni, s donje strane dlakavi. Drvo paulovnije je boje meda i istovremeno mekano, što ima izuzetnu primjenu u industriji proizvodnje namještaja. Daje malo sjeme 1,4 mm do 3 mm, koje se nalazi u mahuni. Mahuna je ovalnog oblika, drvenasta, veličine od 2,5 do 5 cm. Znak da je potrebno početi skupljanje sjemena jest promijena boje mahune iz svjetlozelene u tamnozelenu.
Paulovniju karakteriše visoka otpornost na sušu i smanjene potrebe prema kvalitetima tla.
Iako se smatra da paulovnija može rasti u vrlo velikom rasponu temperatura, od -20 ͦC do +40 ͦC, najbolje rezultate postiže prilikom uzgoja u toplijim klimatskim zonama. Ukoliko su zime oštre i hladnije u kontinentalnim i središnjim i istočnim dijelovima zemlje, postoji opasnost od izmrzavanja pupova.
Potrebno je redovno zalijevanje mladih biljaka nakon sadnje. Ipak, nakon što ojača i pusti korijen, biljka više nema velike potrebe za vodom i od uzgajivača neće zahtijevati mnogo pažnje.
Paulovnija ima uzak i dubok korijen i uzgajivačima kvalitet tla neće predstavljati problem. Ipak, prilokom uzgoja potrebno je tražiti rastresita tla, budući da na težim tlima neće uspijevati.
Paulovnija cvate u trećoj do četvrtoj godini starosti. Za sječu drvo je spremno nakon 10 godina starosti, kada se postiže optimalni kvalitet drveta. Često se preporučuje u prvim godinama biljku orezati do dna, kako bi potjerao izbojak, koji je u mogućnosti da naraste u jednoj sezoni čak 3 metra.
Sjeme biljke širi se vjetrom pa ga je iz tog razloga potrebno na vrijeme pokupiti. Sjeme zadržava izuzetnu klijavost pa su zabilježeni primjeri klijanja i nakon 7 godina. Svježe sjeme ima klijavost 70 – 90 %. Nikako se ne preporučuje upotreba gnojiva prilikom klijanja, jer će ono potaknuti rast algi.
Od jednog zrelog drveta može se dobiti u prosjeku 20.000.000 sjemena. U jednom kilogramu prosječno se nalazi 6.200.000 sjemenki.
Prilikom uzgoja paulovnije može se podići 1.000 malih sadnica na površini od 3 – 6 m2. Ukoliko se nasad paulovnije podiže iz sjemena, prije sadnje sjeme je potrebno držati konstantno vlažnim, neprekidno 24 sata kroz 7 dana. Preporuka je sjeme saditi u posude veličine 20 x 30 cm. Optimalna je temperature za sadnju između 23 i 29 ͦC, a vlažnost između 80 i 90 %.
Paulovnija se koristi za izradu namještaja, furnira, igračaka, papira, peleta, biogoriva. Drvo je mekano, svijetlo i lahko se boji, stoga je idealna sirovina u industriji proizvodnje namještaja. Budući da je ova vrsta vrlo cijenjena u Kini, postoji tradicija da se prilikom rođenja djevojčice u dvorištu sadi drvo paulovnije – za sreću. Ono se prilikom djevojčine udaje sječe i koristi za izradu namještaja budućim supružnicima.
Izvori:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Paulovnija
