Stočna mrkva, krmno korijenje

Stočna mrkva, krmno korijenje je biljka umjerenog podneblja. Uspijeva također i na visinama do 1600 m. Voli blagu, sunčanu i vlažnu jesen, pa najbolje raste u kasnoj jeseni. Jesenski prinos je od 35 - 50 t mrkve/ha. Stočna mrkva ima visoku dijetnu i krmnu vrijednost. Bogata je bjelančevinama i vitaminima, naročito karotenom - provitaminom A, i vitaminima B i C. Biljka je dvogodišnja i zeljasta pa u prvoj godini razvija samo vegetativne organe (zadebljali korijen i lisnu rozetu), a u drugoj, generativne organe (cvjetonosno stablo, cvijet, plod i sjeme).

Stočna mrkva koristi se u ishrani podmlatka i muzne stoke. Korijen se koristi direktno za ishranu stoke uz eventualno prethodno sitnjenje radi lakše konzumacije. List se suši i daje mladim grlima tokom zime. On se može i dehidrirati i samljeti u brašno koje je veoma koristan dodatak stočnoj hrani.

Uglavnom se uzgaja u monokulturi, ali može i u kombinaciji s ozimim ječmom, repicom, graškom i jarom grahoricom. Boja korijena najčešće je narančasta, žuta, krem-žuta ili bijela, a može biti i ružičasta. Najbolje pretkulture su joj jednogodišnje i višegodišnje leguminoze.

Gnoji se sa 60 – 140 kg/ha azota, 60 – 120 kg/ha fosfora i 60 – 180 kg/ha kalija. Čuva se na temperaturi 0 – 1 ºC i pri relativnoj vlažnosti zraka od 85 – 90 %. Prinosi korijena stočne mrkve iznose 15 – 40 t/ha, a prinosi lista 3 – 4 t/ha.

Izvor:

• Prof. dr. P. Erić, dr. V. Mihailović, prof. dr. B. Ćupina, prof. dr. Đ. Gatarić; Krmne okopavine; Novi Sad, 2004.
• Sjemenarna