Pastrnjak

Pastrnjak je stara kulturna biljka, dobivena je od samoniklog pastrnjaka. Uzgaja se za preradu i to pretežno za sušenje. Dvogodišnja je biljka i u prvoj godini sazrije zadebljali korijen sličan peršunu, ali krupniji. Najčešće je stožastog oblika, krem bijele boje, glava ima do 10 cm promjera, a može da doseže težinu i do 500 g. Na skraćenoj stabljici nalazi se rozeta jednostavno perastog dlakavog lišća, koja je bujnija i krupnija od peršuna. U drugoj godini razvije bujnu i razgranatu cvjetnu stabljiku sa štitastim cvatovima. Brzo gubi klijavost, pa je najbolje koristiti jednogodišnje sjeme.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Za vegetativni rast optimalne su temperature od 16 - 18 °C, ali raste i pri 4 °C. Visoke temperature usporavaju rast, ali na njih je otporan. U predjelima sa nešto hladnijom klimom može prezimiti na otvorenom. Za prijelaz u generativnu fazu treba duže razdoblje nižih temperatura. (1 - 10 °C).

Voda

Ima dubok korijen i može koristiti vlagu iz dubljih slojeva tla, pa se na aluvijalnim tlima uz rijeke može uzgajati i bez navodnjavanja. Ravnomjerna opskrba vodom osigurava dobar prinos i dobar kvalitet.

Tlo

Najbolje uspjeva na srednje teškim tlima, ilovastim ili ilovasto-pjeskovitim, neutralne reakcije (pH 6,5 - 7,0).

Agrotehničke mjere

Plodored

Ne smije se sijati na istu površinu najmanje 4 godine. Zbog duge vegetacije uzgaja se kao glavni usjev, najbolje nakon strnih žitarica što omogućuje dobru pripremu za ranu sjetvu pastrnjaka. Vadi se kasno u jesen, pa nije dobra pretkultura za proljetne usjeve.

Obrada tla

Jesensko oranje je potrebno obaviti na 25-30 cm dubine. Prije sjetve tlo se gnoji kompleksnim NPK-gnojivima u omjeru 10:20:30. Po potrebi se dodaje vapno, budući da su biljke uzgajane na kiselom tlu sklone raku. Pastrnjak dobro raste uz grašak i salatu, uz uvjet da nije u sjeni.

Gnojidba

Zbog velikog kapaciteta rodnosti i velike lisne mase pastrnjaku treba osigurati dovoljno hraniva. Uz gnojidbu s 220 kg azota, 150 kg fosfora i 300 kg/ha kalija i uz sklop 250 000 biljaka/ha postignu se prinosi od 45 t/ha.

Sorte

Najveći izbor kultivara pastrnjaka ima Engleska i skandinavske zemlje.

Sjetva / sadnja

Zbog duge vegetacije prednost ima rana sjetva u martu i do sredine aprila. Sije se u redove uz razmak 40 - 50 cm, a razmak u redu treba biti oko 10 cm, uz planirani sklop od 200 000 - 250 000 biljaka/ha. Treba koristiti sjeme proizvedeno prethodne godine što bolje klijavosti, da se izbjegne nejednako nicanje i nepravilan raspored biljaka u redu. Potrebno je 2 - 4 kg sjemena/ha. Pastrnjak sporo niče.

Njega nasada

Tokom vegetacije međuredno se kultivira, dok se ne zatvore redovi. U sušnom razdoblju 2 - 3 navodnjavanja mogu osigurati dobar prinos.

Berba i skladištenje

Puna tehnološka zrelost pastrnjaka nastupa tek u kasnu jesen. Može se vaditi i ranije, kada je zadebljali korijen veličine peršuna i koristiti se za proizvodnju i prodaju u svježem stanju. Na većim površinama vadi se kombajnima za mrkvu ili šećernu repu. Prinosi mogu biti do 50 t/ha. Ako se ne stigne izvaditi na vrijeme, može ostati u tlu i vaditi se tokom zime ili u rano proljeće, prije nego što protjera novo lišće.

Zdrav, suh i neoštećen korijen pastrnjaka može se skladištiti za kasniju preradu u trapovima ili podrumima. Optimalna temperatura skladištenja je 0 °C uz relativnu vlažnost zraka oko 95 %.

Izvor:

• prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD
• Burza voća i povrća