Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.
Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tokom cijele godine, u svježem stanju, i u prerađenom stanju (konzervirana i smrznuta).
Jednogodišnja je biljka iz porodice Solanaceae. Korijen je vretenast, razgranat, ali ne ide duboko u tlo i prilično je slabe usisne moći. Dužina korijena ovisi o sorti, ali uglavnom dug je od 50-70 cm. Nadzemni dio je drvenast u donjem dijelu, visine od 50-200 cm. Cvijet paprike može biti pojedinačan ili u grupi, uglavnom je bijele boje.
Paprika traži više topline nego paradajz. Na temperaturi ispod 15 ºC prestaje s razvojem, kao i iznad 36 ºC. Sjeme počinje nicati na temperaturama iznad 13 ºC, a optimalna je temperatura za rast i razvoj 22-25 ºC. Temperature od –0,3 do –2,5 ºC dovode do ugibanja biljke.
Veliki je potrošač vode, što se osigurava padavinama i navodnjavanjem po obroku 30-40 mm ili 30-40 l/m2. Zbog slabe usisne moći korijena, traži češće navodnjavanje. Najbolje rezultate daje na dubokim, restresitim i bogatim humusnim tlima, a pH tla treba biti 6,0-6,8.
Najbolji su predusjevi kulture iz porodice mahunarki (grašak, grah i dr.). Poslije paradajza i krompira ne bi trebalo uzgajati papriku, zbog mogućnosti prenošenja bolesti. Poslije paprike mogu se uzgajati korjenaste kulture i kupusnjače. Monokultura (ponavljanje sadnje paprike) znatno smanjuje prinose.
Priprema tla za papriku počinje u jesen, dubokim oranjem na 30-35 cm. Mjesec dana prije rasađivanja tlo za uzgoj se kultivira (usitnjava i poravnava, a neposredno prije rasađivanja površina se uređuje već prema odabiru tehnologije (primjena folije, agrila, sistem navodnjavanja i dr.)
Kako paprika iznosi iz tla velike količine azota, fosfora i kalija, potrebna je i pojačana gnojidba tla prije sadnje. Osnovna gnojidba tla obavlja se u jesensko-zimskoj brazdi, gdje se prije oranja razbacuje stajski gnoj u količini 40-50 t/ha i NPK 6:18:36 u količini 200-300 kg/ha, ili NPK 7:14:26. U pripremi tla za sadnju paprike, kao dopunska gnojidba dodaje se NPK 15:15:15 ili NPK 20:10:10 u količini 150-200 kg/ha.
Za dobivanje visokih prinosa potrebna je intenzivna prihrana kristalon gnojivom, a smatra se da je normalna količina hraniva potrebna za 40-50 t/ha ploda sljedeća:
1. 250-300 kg/ha N (100 kg prije presađivanja)
2. 100- 150 kg/ha P2O5
3. 200-300 kg/ha K2O
4. 110-160 kg/ha CaO (posebno je značajan da bi se izbjegla pojava tamnih pjega na plodu, što mmože znatno smanjiti prinos)
Najbolje je analizom uzorka tla ustanoviti zalihe hraniva u tlu i na osnovu tih podataka odrediti potrebnu gnojidbu.
Moguća je i folijarna prihrana, ali to poskupljuje proizvodnju i treba biti oprezan da se ne spali list i cvijet biljke prilikom primjene.
Za ranu proizvodnju rasad se proizvodi u toplim lijehama i plastenicima, za srednje ranu u polutoplim lijehama i za kasnu proizvodnju na otvorenim gredicama. Kod rane proizvodnje rasad se sije s nešto više sjemena, 8-10 g/m2, a za kasniju proizvodnju sjetva je rjeđa, sa 6-8 g/m2 sjemena.
Sjeme se sije u gotove hranjive supstrate i nije potrebno prihranjivanje rasada. Kaljenje rasada obavezno se provodi 10-15 dana pred sadnju, poznatom metodom (smanjeno zalijevanje i pojačano provjetravanje i otkrivanje rasada). Sadi se rasad star 50-65 dana.
Po m2 potrebno je od 7-8 presadnica. Rasađivanje na otvorenom počinje onda kada je tlo dovoljno toplo i kad prestane opasnost od kasnih mrazeva. U polju se rasađuju u redove, razmak između redova je 70 cm, a biljke od biljke 30 cm. U poslijednjih nekoliko godina sve je više popularniji uzgoj hibridne paprike u plasteniku, tzv. plastenička proizvodnja. Kod izbora sorti-hibrida treba voditi računa o vremenu prispjeća, kvalitetu plodova, oplodnji i otpornosti na bolesti. Trenutno vodeći hibridi paprike na prostoru BiH u plasteniĉkoj proizvodnji su: Istra ,Blondy,Bijanca i Planica.
Njega nasada direktno ovisi o načinu uzgoja, što znači ako je uzgoj na foliji nema kultiviranja nasada. Ako je uzgoj bez folije, tada je potrebno 2-3 puta plitko kultivirati nasad i to poslije navodnjavanja. Prihranjuje se u uzgoju na otvorenom 2-3 puta, prvi put 10 dana poslije presađivanja, drugi put prije stvaranja prvih plodova i treći put mjesec dana poslije drugog prihranjivanja.
Pikiranje rasada započinje 20-25 dana nakon sjetve, kad se na biljkama razviju dva stalna listića (ovo vrijeme ovisi o temperaturi i svjetlu).
Nakon pikiranja, mlade se biljke zasjene (stavlja se zelena mreža, krečene plastike ili stakla), da bi se spriječilo neželjeno isparavanje vode iz biljaka (ovo se smije primjeniti samo u onim danima kada je posebno sunce jako jer u protivnom biljke se mogu izduljiti-etiolirati).
U prvo vrijeme plodovi se beru svakih 5-6 dana, a u vrijeme glavne berbe svaka 2-3 dana. Obranu papriku treba u što kraćem vremenu sortirati i pripremiti za tržište. Pakiranje se vrši u duboke otvorene letvarice, u kartonske kutije ili u mrežaste plastične vrećice.
Budući da je paprika lako kvarljiva roba, ne podnosi duže uskladištenje u običnim skladištima. Pri čuvanju u hladnjačama, u ambalaži koja je štiti i omogućuje provjetravanje, na temperaturi između 2-4 ºC, može se uskladištiti 4-6 sedmica.
Izvori:
ukupno: 68, aktivno: 31, neaktivno: 37
Amfora
ANITA
Arlequin
ATRIS
BELLADONNA
BONI
BOTINEČKA ŽUTA
BRILL
CALIFORNIAN WONDER
CASANOVA
CORNO DI TOORO ROSSO
DELTA
ÉDESALMA
ESTAR
ESTILLO
FEFERONI CRVENI LJUTI
FEFERONI SLATKI ZELENI
FEFERONI SLATKI ŽUTI
FEFERONI ZELENI BLAGI
FEFERONI ZELENI LJUTI
FEFERONI ŽUTI LJUTI
FEHEROZON
GIALLO D`ASTI
HORGOŠKA SLATKA 2
ISTRA F1
KALDOM
KALINKOVA ZELENA
KALINKOVA ŽUTA
KALVIL BIJELI
KURTOVSKA KAPIA
MADONNA
MAJKOVAČKA ŽUTA
MENTA
MINTOS
NOVOSAĐANKA
P-26
PALANAČKA BABURA
PIROUET
Pitoma
PLANIKA
PODRAVKA
PREDI
RENDO
ROTUND ZELENI
ROTUND ŽUTI
SILBA
SIVRIÓ - SIVRIJA
Slavonka
SLONOVO UHO
SNOWDON
SOROKSARI
SZEGEDI 20
TALTOS SH
TAMBORA
TETOVSKA BABURA
VEDRANA
VIROVITIČANKA
VIZA
WHITNEY