Loboda

Engleski naziv: Sorrel | Latinski naziv: Atriplex hortensis L. convar. hortensis

Loboda

Loboda je jednogodišnja zeljasa biljka od koje se za konzumaciju koristi lišće i mladi postrani izboji. Uzgaja se u porodičnim vrtovima, a u manjoj mjeri prodaje se na lokalnim tržnicama i pijacama. Lišće i mladi izboji koriste se na isti način kao zelje.

Ima dubok, razgranat korijen i rozetu od 6 – 8 listova. Cvjetna stabljika visine je do 1,5 m, listovi su jednostavni, trouglastog ili srcolikog oblika, a cvat je metlica s mnogo žučkastih ili ružičastih cvjetova. Oprašuju se vjetrom. Sjeme je okruglo i spljošteno, promjera oko 2 mm i apsolutne težine 4 – 6 g.

Agroekološki uvjeti za uzgoj lobode

Za nicanje lobode potrebno je minimalno 10 °C. Bolje podnosi visoke temperature od zelja, a osjetljivija je na kasne proljetne mrazeve. Ravnomjerna opskrba vodom omogućuje razvoj većeg i kvalitetnijeg lišća, pa je mjera navodnjavanja pri uzgoju poželjna. Dobro uspijeva na dubokom, strukturnom tlu uz pH 6 – 7,4, na sunčanim, ali i blago zasjenjenim položajima.

Agrotehničke mjere pri uzgoju lobode

Dobre pretkulture su joj paradajz, paprika i krompir. Za proljetnu sjetvu brazda se tanjura u jesen, a za jesensku sjetvu dodaje se mineralno NPK gnojivo (prema analizi tla) u količini od 350 - 400 kg/ha formacije 8:16:24 ili 8:26:26. Potrebno je izvršiti jednu prihranu azotnim gnojivom koja ne smije biti izvršena prekasno. Na težim tlima dobro je formirati uzdignute gredice, a površina mora biti izravnata i fine mrvičaste strukture da se omogući što ravnomjernija dubina sjetve.

Gnojidba

Gnojidba lobode ovisi o zalihama hraniva u tlu, a mora se voditi računa i o biljnim ostacima prethodne kulture, koja može ostaviti znatnu količinu hraniva. Na dobro opskrbljenom tlu s oko 30 mg fosfora i približno isto toliko kalija na 100 g tla te 0,10 - 0,30 % ukupnog azota, prinos lobode najviše ovisi o gnojidbi azotom. Gnojidba kalijem u obliku kalijeva hlorida ima prednost jer hlor smanjuje nakupljanje nitrata u lišću. Na srednje opskrbljenom tlu azotom za gnojidbu lobode ne bi trebalo koristiti više od 100 kg/ha čistog azota, i to prvenstveno u sulfatnom ili amidnom obliku.

Njega nasada

Tokom vegetacije provodi se međuredna obrada, a nakon završetka prorjeđivanja prihrani se azotnim gnojivom na bazi 40 kg čistog azota po hektaru. Kad se pojavi cvat, korisno ga je odstraniti jer ta mjera pospješuje razvoj listova.

Sjetva lobode

U kontitnentalnim i središnjim dijelovima sije se u drugoj polovici aprila uz razmak redova 30 – 50 cm i oko 10 cm u redu. Za oko 6 sedmica razvije se rozeta i tada se počinje brati pa se tako ujedno i prorjeđuje sklop na oko 25 – 30 cm razmaka između biljaka.

Berba i skladištenje lobode

U početku se beru cijele rozete listova čupajući ili režuči u zoni korijenova vrata. Kada se izduži cvjetna stabljika, pobiru se listovi i mlade sekundarne grane. U dobrim uvjetima može se ubrati do 2,5 kg lišća po m2.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Loboda - Sorte

ukupno: 3, aktivno: 0, neaktivno: 3

DEEP BLOOD RED

DOMAĆA ZELENA LOBODA

TRIUMF