Engleski naziv: Fennel | Latinski naziv: Foeniculum vulgare Miller
Komorač se upotrebljava najviše kao začin. Ima dubok, snažan i razgranat vretenasti korijen. U vegetativnoj fazi stabljika mu je skraćena i obavijena rukavcima. Cvjetna stabljika naraste do 150 cm, a na vrhu nosi cvat (štitac). Cvjetovi su žuto-zelene boje, plod kalavac, a u 1 g može biti 150 izduženih rebrastih sjemenki. Postoje tri varijeteta F. v. var. vulgare – divlji komorač, F. v. var. dulce – uzgaja se kao začinska i ljekovita biljka te F. v. var. azoricum – koristi se za povrće.
Minimalna temperatura za klijanje iznosi 2 – 5 °C, a optimalna 20 °C. U povoljnim uvjetima od sjetve do nicanja prođe 8 – 10 dana. Za vegetativni rast optimalne su temperature 16 – 18 °C, a biljka može podnijeti niske temperature do -4 °C.
Vlaga je komoraču potrebna samo u vrijeme klijanja i vlatanja.
Visoke prinose daje na rastresitim, humusom bogatim tlima, kao na černozemu, smeđim lesiviranim tlima i crnici.
Komorač dolazi u plodoredu nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Na istu površinu ne smije doći 3 – 4 godine. Može se uzgajati kao drugi usjev nakon ranog povrća.
Da bi niknuo brzo i ujednačeno, komoraču je potrebno dobro obrađeno tlo s dosta vlage. Obavezno treba obaviti jesensko duboko oranje da bi se tlo u proljeće pripremilo sa što manje prohoda mehanizacijom i tako održala vlaga nakupljena tokom zimskih mjeseci.
Zbog velike biljne mase i relativno kratke vegetacije do tehnološke zriobe komorač treba mnogo lahko pristupačnih hraniva. Za prinos od 30 t/ha potrebno je 120 – 150 kg/ha azota uz primjenu u 2 – 3 navrata, 35 kg/ha fosfora, 180 kg/ha kalija, 65 kg/ha kalcija i 25 kg/ha magnezija.
Tokom ljeta najvažnija je mjera zalijevanje. Uz međurednu obradu može se i malo nagrnuti, što će pospješiti izbjeljivanje glavice. Vrši se prorjeđivanje na 15 – 20 cm razmaka biljke od biljke jer se u pregustom usjevu često razviju plosnate umjesto okrugle lukovice (glavice).
Može se sijati direktno ili uzgojiti iz presadnica. Uzgoj iz presadnica ima prednost jer sjeme komorača obično nema visoku klijavost i neujednačeno niče. Sije se u junu, a za proizvodnju presadnica treba 30 – 40 dana. Presadnice sa 4 – 5 listova presađuju se na razmak 50x20 cm. Ako se slatki komorač sije direktno na stalno mjesto, potrebno je 3 – 8 kg sjemena/ha.
Glavna berba obavlja se u drugoj polovici septembra i u oktobru do početka novembra i jačih mrazeva. Bere se kada dostigne tehnološku zriobu i to rezanjem biljke u zoni korijenova vrata. Zatim se skinu dva vanjska lista zajedno s lisnim rukavcem, a ostali listovi prikrate se na 5 – 6 cm, osim najmlađih listova. Tako priređena glavica ima 150 – 350 g. Prinos komorača može biti 20 – 30 t/ha.
Komorač se može skladištiti 2 – 3 sedmice na temperaturi od 0 – 2 °C i 97 % relativne vlage zraka, ako se želi sačuvati zeleno i svježe najmlađe lišće. Bez najmlađeg lišća može se u istim uvjetima čuvati i do 8 sedmica.
Izvor:
ukupno: 5, aktivno: 1, neaktivno: 4
DI FIRENZE
FINO
ORION
TARDO
WADENROMEN
U Poreč stiže najvažniji regionalni sajam prehrane, pića i opreme za turizam U Poreču započinje 41. izdanje Promohotela, međunarodnog sajma prehrane, pića i opreme za turizam. Na 5.000 m2 izložbenog prostora dvorane Žatika posjetitelji će od srijede 11. veljače, tijekom četiri dana moći susresti 150...
Privredna komora Srbije – Regionalna privredna komora Jablaničkog i Pčinjskog upravnog okruga, u saradnji sa Područnom privrednom komorom Bijeljine, organizuje učešće privrednika iz Republike Srbije na 22. Međunarodnom sajmu poljoprivrede, lova i ribolova “INTERAGRO 2024“ Bijeljina, Republika Srpska...
Srpske kompanije iz prehrambenog sektora učestvovaće na 32. Međunarodnom sajmu prehrambene industrije "Prodexpo" 2025. koji će od danas do 7. februara biti održan u Moskvi, objavila je Privredna komora Srbije. „Prodexpo“ je najveća i najznačajnija specijalizovana izložba prehrambene industrije u Rus...
Otvoreni CroAGRO I SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA Na Zagrebačkom velesajmu 5. 12. 2024. otvoreni su CroAGRO i SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA. Na sajmovima izlaže 350 izlagača na 11.000 m2 izložbenog prostora iz 26 zemalja u 5 paviljona: 8, 8a, 9, 11a i u auli između paviljona 11a i 10a. „ Croa...
Na Beogradskom sajmu će se od 22. do 25. novembra održati manifestacija ”Vinska vizija Otvorenog Balkana“, jedan od najvećih vinskih i gastronomskih događaja u Evropi, koju organizuje Privredna komora Srbije. Više od 600 izlagača iz Srbije i regiona predstaviće vina, destilate, delikatesnu hranu i t...
Privredna komora Srbije i Razvojna agencija Srbije organizovaće nastup srpskih privrednika u okviru nacionalnog štanda Srbije na predstojećem međunarodnom sajmu svežeg voća i povrća "Fruit Attraction 2024", koji se održava u Madridu od 8. do 10. oktobra. Kako je saopštila PKS, nastup na međunarodnom...
Hrvatska poljoprivredna komora i Agronomski fakultet u Zagrebu održali su 7. Susret živog laboratorija (living lab-a) u Gospiću 24.-25. siječnja, na kojem su okupili eko-žene poduzetnice u sklopu projekta GRASS Ceiling. Osnovna je ideja istražiti prepreke s kojima se žene inovatorice u ruralnom podr...
CROAGRO Na Zagrebačkom velesajmu od 5. do 8. prosinca održat će se CROAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i Sajmovi hrane i zdravog življenja. Na press konferenciji bili su Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ana Pavičić -...
U sredu, 21. maja, u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, biće održan 6. Dan voćara i vinogradara u Kongresnom centru ”Master“. Ovaj važan stručni skup organizuju Privredna komora Vojvodine, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i Novosadski sajam, sa ciljem da okupe stručnjake, pr...
Na poljima severnog Potisja, u Banatu i Bačkoj, u jeku je žetva kamilice, koja je počela ove godine kada joj je i vreme. Cvetovi naše najzastupljenije lekovite biljke dozreli su taman za berbu koja se odvija i na poljima jednog od najvećih proizvođača u Srbiji, gazdinstva Oluškin iz Čoke. Mirko Oluš...
Hrvatska poljoprivredna komora zatražila je drastičan odstrel divljih svinja i strožu kontrolu brojnosti divljači, upozoravajući na sve veće štete na usevima i rizik od širenja afričke svinjske kuge. Prema izveštajima sa terena, u delovima Istre, Međimurja i Slavonije štete na kukuruzu, soji, suncok...
BIOSIGURNOST NIJE IZBOR VEĆ ODGOVORNOST Hrvatska poljoprivredna komora apelira i poziva sva poljoprivredna gospodarstva koja drže svinje da se bez iznimke pridržavaju svih zakonom propisanih biosigurnosnih mjera. Posebno poziva ona gospodarstva koja još nisu uskladila svoje objekte i način držanja s...
