Kiselica

Engleski naziv: Sonel | Latinski naziv: Rumex acetosa L. var. hortensis Dierb.

Kiselica

Kiselica je višegodišnja biljka snažnog i razgranatog korijena koji prezimljuje, a u proljeće se na skraćenoj stabljici razvije rozeta lića. Lišće je kopljastog oblika, dugo 10 – 15 cm i široko 6 – 8 cm. Cvat je metlica sa sitnim crvenkastim cvjetovima. Sto grama jestivog dijela sadrži 91,7 % vode, 2,25 % bjelančevina, 0,44 % masti, 2,02 % ugljikohidrata, 1,84 % vlakana i 1,29 % minerala. Svježi listovi u proljeće su gotovo bez okusa, a kiselost raste tokom ljeta. Može se uzgajati u zatvorenom.

Ime roda, Rumex, dolazi od latinske riječi rumo, što znači sišem, što proizilazi iz činjenice da su rimski vojnici sisali listove kiselice da ublaže osjećaj žeđi. Prirodni je analgetik, antiseptik, laksativ, diuretik itd. Sok kiselice se može koristiti za otklanjanje mrlja od hrđe, plijesni ili tinte sa platna i srebra.

Agroekološki uvjeti za uzgoj kiselice

Temperatura

Vrlo je otporna na visoke temperature u mirovanju. U proljeće kada potjera novo lišće dobro podnosi proljetne mrazeve. Pri visokim temperaturama i suši, listovi postaju grubi i tvrdi.

Voda

Zahtjeva dobru opskrbu vodom. Tokomljetnih mjeseci korisno je navodnjavanje.

Tlo

Pogodna su dobra strukturna tla blago kisele reakcije.

Agrotehničke mjere pri uzgoju kiselice

Plodored

Kiselica na istu površinu može doći nakon 4 do 5 godina.

Obrada tla

Duboka obrada tla obavlja se na 30 - 40 cm, a predsjetvena priprema mora omogućiti jednoličnu dubinu sjetve. Površina mora biti izravnata i fine mrvičaste strukture da se omogući što ravnomjernija dubina sjetve.

Gnojidba

Prije sjetve ili sadnje u mineralnoj gnojidbi dodaje se 80 - 100 kg/ha fosfora i 50 do 100 kg kalija. Azotna prihrana sa 100 - 150 kg/ha KAN-a sprovodi se u 3 - 4 navrata nakon berbe listova. Uglavnom joj odgovara gnojidba kao za zelje i blitvu.

Njega nasada

Nakon nicanja prorjeđuje se na 15 – 25 cm biljka od biljke u fazi 2 – 3 lista. Njega usjeva sastoji se od okopavanja, borbi protiv korova, prihrani prije početka razvoja listova i poslije završetka berbe.

Sjetva / sadnja kiselice

Može se razmnožavati sjemenom ili vegetativno dijeljenjem busena. Sije se rano u proljeće u martu i aprilu, ali još je bolja sjetva u augustu, što omogućuje berbu mladih listova već sljedećeg proljeća. U tom slučaju do nicanja i u početku razvoja biljaka potrebno je navodnjavati. Razmak redova iznosi 20 – 30 cm. Sije se 1,5 g/m2, vrlo plitko, 0,5 do 1 cm jer sjeme bolje niče na svjetlu.

Berba i skladištenje kiselice

Listovi se obiru kada plojka dostigne punu veličinu. Bere se 1 do 2 puta sedmično tokom aprila i maja sve do početka rasta cvjetne stabljike. Moguće su još 2 do 3 berbe u jesen krajem septembra i u oktobru. Postiže se prinos od 1,5 do 2,5 kg/m2.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Zelje, zimskakiselica

Engleski naziv: Garden sorrel | Latinski naziv: Rumex patientia L.

Zelje, zimskakiselica

Zelje, zimska kiselica – ima lišće skupljeno u rozetu. Može narasti i do 2 m visine. Ima debelu stabljiku. Listovi su duguljasti i valovitog ruba. Cvjetovi su ružičasti i složeni u guste metličaste cvatove.

Razmnožava se busenom ili sjemenjem. Za porodične potrebe dovoljno je desetak busenova, koji se razmnožavaju u proljeće, a u toplijim predjelima i u jesen. Razdjeljeni buseni se sade u dobro pripremljenu i gnojenu zemlju na razmak od 60 cm. Biljke obično ostaju na istome mjestu 4 - 5 godina. Sjetva se može obavljati od marta do augusta, a niče za 5 - 6 dana poslije sjetve kod povoljnih uvjeta, inače niče za oko 2 sedmice.

Za zimsku i ranu proljetnu potrošnju treba odabrati toplije južne položaje, dok su za ljetnu potrošnju bolji sjeverni položaji. U hladnijim kontinentalnim središnjim i istočnim predjelima kiselica se može pospješivati pod staklom.

Berba obično u dobrim uvjetima započinje 2,5 - 3 mjeseca nakon nicanja. Listovi se uvijek obiru odozdo. Kiselica se može brati tokom čitave zime i proljeća u mediteranskom području. Treba voditi računa da zimi ili kad nastupe jači mrazevi, lišće mijenja boju, žuti, a dijelom suši i otpada, da bi u proljeće u kontinentalnom središnjem dijelu ponovno potjeralo. Tokom vrućih ljetnih mjeseci na otvorenim sunčanim površinama lišće kiselice postaje gorko, tvrdo, kiselo i nije za jelo, pa je najbolje kiselicu pokositi u jesen.

Kiselica - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

LYONSKI