Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Celer korjenaš

Sinonim: - | Engleski naziv: Celeriac | Latinski naziv: Apium graveolens L.

Celer korjenaš

Celer korijenaš je dvogodišnja biljka, a za konzumaciju se koristi njegov zadebljali korijen i lišće. Listaš i rebraš (bjelaš) nemaju zadebljanja korijena. Liske su krupnije od peršuna, glatke i sjajne, višestruko urezane. U drugoj godini potjera cvjetna stabljika (70 - 100 cm), koja se grana.

Noviji kultivari selekcionisani prvenstveno za zadebljali korijen imaju srednje bujno lišće, krupni okrugli ili ovalni zadebljali korijen. Pokožica mu je glatka, a čupavo korijenje ima samo na donjem dijelu, što olakšava vađenje i čišćenje. Unutrašnje tkivo jednolisno je i bijelo, ne stvara unutrašnje šupljine i nakon kuhanja ne mijenja bijelu boju.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Noćne temperature u zaštićenom prostoru ne bi smjele biti niže od 12 °C, a dnevne više od 20 °C. Uz takve uvjete i dobru njegu za proizvodnju dobrih presadnica sa 4 - 5 listova potrebno je 10 - 12 sedmica.

Voda

Tokom ljeta vrlo je važna ravnomjerna opskrba usjeva vodom, i ako nema oborina, svakih 10 dana treba navodnjavati sa 25 - 35 mm. Sve dok se ne zatvore redovi međuredno se kultivira uz potrebnu prihranu. U fazi zadebljanog korijena nedostatak vlage može imati negativnu posljedicu jer povećava sadržaj celuloznih vlakana i smanjuje kvalitet korijena. Celer se mora zalijevati tokom cijele sezone i ne smije se dozvoliti da tlo presuši. Tokom suhih razdoblja zalijevati s 22 l/m svake sedmice.

Tlo

Celer najbolje uspijeva na dubokim propusnim srednje teškim tlima, neutralne reakcije (pH 6,5 – 7,5), bogatim humusom i dobrog kapaciteta za vodu i zrak. Po potrebi u kisela tla se dodaje vapno prije sadnje. Za robnu proizvodnju na većim površinama povoljniji su klimatski uvjeti kontinentalnog područja u dolinama rijeka, gdje je moguće navodnjavanje. Na organogenim tlima mediteranskog područja može se uzgajati celer korjenaš, gdje mu je i najintenzivniji rast i nakupljanje asimilata tokom jeseni. Dobro raste uz grah, paradajz, i posebno uz poriluk. Ako se ostavi da procvjeta, privući će korisne insekte.

Agrotehničke mjere

Plodored

Celer ne smije doći na istu površinu 4 - 5 godina, a ne smije slijediti ni druge štitarke. Najveća je opasnost od prenošenja gljivičnih bolesti i nematoda. Budući da se celer obično kasno sadi (krajem maja ili u junu), može se saditi nakon nekog ozimog ili proljetnog povrća (salata, zelje, luk srebrenac).

 Gnojidba

Celer najbolje uspijeva na organogenim tlima bogatim humusom. Na mineralnim tlima potrebno je u jesen, pri oranju, gnojiti organskim gnojivima (40 - 60 t/ha zrelog stajskog gnoja ili komposta). Tokom duge vegetacije celer stvara veliku lisnu masu i zadebljali korijen i za to troši mnogo hraniva. Da lišće u početku ne bude previše bujno, prije sadnje ne treba davati više od 80 - 100 kg azota/ha, a preostali dio u dvije prihrane krajem jula i krajem augusta.

Sjetva / sadnja

Celer se može uzgajati iz presadnica u zaštićenim prostorima, gdje je temperatura viša od 16 °C. U prvoj godini uzgoja optimalne su blage temperature (18 °C), uz obilje vlage u tlu i zraku. Mlade i razvijene biljke mogu podnijeti niske temperature do -5 °C. Sije se u zaštićenom prostoru u martu ili početkom aprila. Prije sjetve dobro je namočiti sjeme u vodi temperature 20 °C na svjetlu kroz 1 - 2 dana, što će ubrzati nicanje.

Ako se planira pikirati, sije se oko 5 g sjemena po četvornom metru obično u sandučiće, a nakon 4 - 5 sedmica razvije se 5 000 – 8 000 biljčica za pikiranje u kojih je već razvijen prvi list. Pikira se u zaštićeni prostor na gredicu 400 - 600 biljaka po kvadratnom metru u prešane blokove 4 x 4 cm ili u kontejnere veličine lončića oko 30 cm3. Pretklijano i pilirano sjeme može se i direktno sijati u prešane blokove ili kontejnere.

Na stalno mjesto sadi se krajem maja ili u junu na razmak 50 x 20 ili 50 x 40 cm, ovisno o kultivaru i planiranom vremenu berbe. Pri sadnji treba paziti da presadnica dođe na istu dubinu na kojoj je bila u zaštićenom prostoru.

Nakon što se biljke formiraju vrši se malčiranje slamom ili kompostom zadržati će vlagu i spriječiti razvoj korova. Prihranjuje se gnojivom otprilike 4 - 6 sedmica nakon presađivanja.

Berba i skladištenje

U oktobru "zadebljali korijen" celera dostigne težinu 300 - 700 g, kada je spreman za vađenje. Ako se transportuje odmah na tržište, može se prodavati i sa dijelom lišća. Ako je predviđen za skladištenje ili preradu, prethodno se ukloni lišće, a zatim vadi mašinama za vađenje repe ili krompira. Vaditi treba pri suhom vremenu, da se što manje zemlje zadrži uz korijen, što će olakšati naknadno čišćenje od sitnih korjenčića.

Nakon vađenja celer korjenaš se za tržište prvo očisti od zemlje i odrežu se svi korjenčići, zatim se pere i pakira u letvarice, kutije ili mrežaste vreće različitih veličina. Celer za skladištenje se ne pere. Na temperaturi od 0 °C i pri 97 % relativne vlage zraka može se održati do 8 mjeseci. Kraće čuvanje moguće je na isti način kao i čuvanje mrkve.

Prinos korijena celera može biti 30 - 50 t/ha. Najmanji promjer korijena s lišćem je 3 cm, a bez lišća 6 cm. Sortira se po veličini od 6 - 9 cm, od 9 - 12 cm i preko 12 cm. Za drugu klasu dopuštena su manja oštećenja pri čišćenju, pukotine, manje pjege i šupljine.

Izvor:

  • prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD
  • Burza voća i povrća

Celer bjelaš (rebraš)

Sinonim: - | Engleski naziv: Celery | Latinski naziv: Apium graveolens L. var. rapaceum Mill.

Celer bjelaš (rebraš)

Celer bjelaš (rebraš) na cijeni je kao vrlo vrijedna ljekovita biljka. Fantastičnog je okusa i sirov. Za konzumaciju se koriste lisne peteljke i lišće.

Uzgaja se iz presadnica, a one se uzgajaju kao i one od celera korjenaša. Ponegdje se celer rebraš sadi u jarke, pa se kasnije pri međurednoj obradi malo nagrče. Budući da je sezona moguće berbe celera rebraša duža, od jula do prvih jačih mrazeva i sadnju treba organizovati u više navrata od početka maja do kraja juna, čemu treba prilagoditi i uzgoj presadnica. Za ranu berbu sadi se gušće (11 - 17 biljaka po četvornom metru), a za kasniju berbu rjeđe (8 - 10).

U tehnološkoj zriobi celera rebraša rozeta lišća potpuno je razvijena, a peteljke vanjskih listova jedre su i krhke. Ako se zakasni s berbom peteljke vanjskih listova postanu spužvaste i više nisu za upotrebu. Za raniju potrošnju celer rebraš može se brati i prije maksimalnog razvoja rozete, a minimalne težine pripremljenog za europsko tržište jest 150 g.

Bere se ručno rezanjem u zoni korijenovog vrata i pri tome se odstrani nekoliko vanjskih listova. Zatim se odreže gornje lišće, tako da su peteljke duge 40 cm, što omogućuje pakiranje u standardne letvanice. Oprani i ohlađeni celer rebraš prodaje se ili cijeli, ili posebno pakirane vanjske peteljke, a posebno "srca". Potpuno razvijena i očišćena rozeta može imati 500 - 700 g, a prinos 30 - 50 t/ha.

Celer rebraš može se skladištiti na temperaturi od 0 do 1 °C i pri 98 % relativne vlage zraka 4 - 8 sedmica, a na temperaturi od 5 °C (rashladna vitrina) do 2 sedmice.  U intenzivnoj proizvodnji uz navodnjavanje može se dobiti tri otkosa s ukupnim prinosom od 55-60 t/ha.

Celer listaš

Sinonim: - | Engleski naziv: Celery | Latinski naziv: Apium graveolens L. var. secalium Alef.

Celer listaš

Celer listaš ima vrlo intenzivan miris, a za konzumaciju se koristi samo lišće. Najviše se koristi za preradu, sušenje i zamrzavanje lišća.

Slično kao i peršun, listaš se kosi 2 - 3 puta. Od kultivara se traži brza regeneracija, što veće liske i dobra otpornost na bolesti. Prvi otkos celera listaša može se očekivati u dugoj polovici jula, a u povoljnim uvjetima moguća su i tri otkosa uz prinos lišća 50 - 80 t/ha. Najprikladnije su kosilice za zelje. Poslije svakog otkosa treba prihraniti sa 40 - 50 kg/ha azota.

Celer korjenaš - Sorte

ukupno: 10, aktivno: 1, neaktivno: 9

ALABASTER

AMSTERDAMSE DONKERGROENE

BRILLIANT

GEWONE SNIJ

MENTOR

MONARCH

NEMONA

PRAGER RIESEN

PRINZ