Bamija

Bamija je jednogodišnja biljka. Sasvim mladi plodovi 3 – 6 dana nakon cvatnje i oplodnje koriste se kao povrće na različite načine, a najviše kuhani ili pirjani. Bamija se može konzervirati sušenjem, zamrzavanjem, sterilizacijom i mariniranjem. U prehrambenoj industriji sasušena se koristi kao prirodni emulgator, a djeluje i kao antioksidans. Smanjuje kristalizaciju šećera, što se koristi u konditorskoj industriji. Zrelo sjeme u nekim zemljama Azije i Afrike prži se kao zamjena kafi. U BiH bamija je delikates i specijalitet, a mnogim tradicionalnim jelima je nizostavan dodatak.

Glavni korijen je dubok, a postrano se razvija u površinskom sloju tla. Stabljika je u početku zeljasta, a kasnije odrveni i može biti visoka 60 cm do 2 m. Listovi su spiralno raspoređeni, okrugli ili ovalni, trokrpasti ili peterokrpasti. Dvospolni cvjetovi (bijeli ili žuti s tamnocrvenom ili ljubičastom pjegicom) nalaze se u pazušcima listova. Plod je tobolac na kratkoj stapci.

Agroekološki uvjeti za uzgoj bamije

Minimalna temperatura klijanja iznosi 15 – 17 °C, a optimalna 29 – 30 °C. Za vegetativni rast potrebno je najmanje 15 °C, a normalno raste tek iznad 20 °C. Temperature niže od 10 °C izazivaju jači zastoj u rastu, kao i one iznad 40 °C. I najmanji mraz uništi biljku. Može podnijeti kraće sušno razdoblje bez većeg zastoja u rastu, ali ravnomjerna opskrba vodom prijeko je potrebna za dobar prinos. Za uzgoj su najprikladnija srednje teška tla, dobre strukture uz pH 6 do 7. Ne podnosi jače kisela tla.

Agrotehničke mjere u uzgoju bamije

U plodoredu bamiji odgovaraju dinje i krastavci jer imaju iste uvjete za rast i razvoj. Za dobar prinos potrebno je dosta hraniva. Preporučene količine su 600 – 800 kg/ha kombinovanog NPK gnojiva 10:20:20, uz prihranu azotom tokom vegetacije 2 do 3 puta sa po 20 – 30 kg/ha. Uz međurednu obradu prema potrebi se prorjeđuje (u proljeće) na planirani broj biljaka. Ljeti se zalijeva, prihranjuje i biljke se vežu za potporanj.

Sjetva / sadnja bamije

Bamija se sije kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva, a kada tlo na 5 cm dubine postigne temperaturu višu od 15 °C. Sije se na otvorenom, uz međuredni razmak 60 – 100 cm i razmak u redu 20 – 30 cm, na dubinu 2 – 3 cm. Prije sjetve korisno je sjeme namočiti 24 sata u toplu vodu (oko 30 °C), što će omekšati sjemensku ljusku. Za 1 ha potrebno je 5 – 10 kg sjemena. Cvatnja počinje 6 – 8 sedmica nakon sjetve, a ubrzo nakon toga i berba.

Može se i saditi. Presadnice se uzgoje u kontejnerima u zaštićenom prostoru kroz 4 – 6 sedmica sa po 3 – 4 prava lista. Sadi se krajem aprila ili početkom maja, što odgovara klimatskim uvjetima južnijih toplijih krajeva BiH. Uzgaja se na gredicama širine 150 cm pokrivenim crnom PE folijom u dvoredovima s međurednim razmakom 35 cm i razmakom u redu 30 cm uz navodnjavanje kapanjem.

Berba i skladištenje bamije

Berba počinje krajem maja ili početkom juna i traje do kraja septembra ili početka oktobra. Uz berbu plodova dužine 7,5 – 9 cm, tri puta sedmično na ovaj se način može postići prinos od 20 t/ha. Plodovi se beru ručno, tako da se plod malo zaokrene i otkine. Problem može biti i pojava alergijske reakcije kod pojedinih berača od sitnih dlačica na cijeloj biljci.

Plodovi vrlo brzo gube vodu i zato ih treba što prije ohladiti na oko 10 °C, pakirati u manje jedinice ambalaže, pokrivene folijom. Na prodajnom mjestu može se održati samo kratko, 2 do 3 dana na 7 °C.

Izvor:

• R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.
• Poljoprivreda i selo – „Povrtlarstvo“ - Bamija