Kopar

Engleski naziv: Dill | Latinski naziv: Anethum graveolens L.

Kopar

Kopar je jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Njegove se ljekovite osobine spominju već u zapisima na papirusu, a izvorno potječe iz područja Palestine. Upotrebljava se kod želučanih tegoba i ostalih bolesti probavnog sistema. Poznato je eterično ulje kopra koje se koristi u kozmetičkoj industriji. Na ovim se prostorima najviše upotrebljava kao začin koji poboljšava okuse jelima.

Morfološke osobine kopra

Kopar ima zeljastu stabljiku i, ovisno o uvjetima u okolišu, dosegne visinu od 40 do 150 cm. Listovi su zeleni i formiraju rozetu. Korijen kopra je odebljao i slabo raščlanjen, a u tlu raste do najviše 20 cm. Svaka grana završava štitastim cvatom promjera 15 do 20 cm, koji je karakterističan za ovu porodicu po kojoj je i dobila ime. Cvatovi se sastoje od narančastih, sitnih cvjetića. Plodovi kopra su dugi 5 mm, široki 3-4 mm te promjera 0,5-1 mm. Oblik im je plosnat i jajast, a boja smeđa. Masa 1.000 sjemenki iznosi 1-2 grama.

Agroekološki uvjeti za uzgoj kopra

Temperatura

Kopar raste u uvjetima umjereno vlažne klime. Nije zahtjevan prema temperaturi. Ipak, optimalna je temperatura za klijanje 8 do 10 °C, nakon čega sjeme proklija za 10 do 17 dana. Do oblikovanja stabljike dolazi za 40 do 50 dana, a u optimalnim uvjetima od početka klijanja do punog cvata prođe 50 do 70 dana.

Voda

Kopar nema velike zahtjeve prema vodi pa je samo u fazi klijanja i nicanja osjetljiv je na nedostatak vlage.

Tlo

Iako nije osjetljiv na kvalitet tla, najbolji se rezultati ostvaruju u uvjetima uzgoja na neutralnim tlima s dubokim rastresitim oraničnim slojem. Važno je imati na umu da kopar na kiselim tlima i na loše strukturiranim močvarnim crnicama neće uspijevati.

Tehnologija uzgoja kopra

Plodored

Budući da se radi o biljci kratke vegetacije plodored je jednostavan. Vrlo je osjetljiv na herbicide, a s druge strane utječe na smanjivanje korova na zemljištu.

Priprema tla

U jesen je obavezno prodrljati tlo na površini na kojoj će se uzgajati kopar. U proljeće se obavlja ravnanje tla pri čemu je bitno sačuvati vodu u tlu. Važno je predsjetvene aktivnosti kvalitetno odraditi jer u suprotnom sjeme kopra neće niti niknuti. Za povećavanje rezultata preporučuje se površinu lagano prevaljati valjkom.

Ishrana

Kako bi se ostvario kvalitet i željena količina eteričnog ulja u listovima potrebno je dubokim oranjem u jesen unijeti azot, fosfor i kalij, a u proljetnu obradu još nadopuniti ishranom azota. Ukoliko se kopar uzgaja radi proizvodnje sjemena, potrebno je smanjiti unos azota, a povećati ishranu fosforom – u jesen i u proljeće prije sjetve.

Sjetva kopra

Rok sjetve ovisi o namjeni kopra. Ukoliko se uzgaja radi proizvodnje eteričnog ulja ili sjemena sjetva se obavlja početkom marta. Ukoliko ga se uzgaja za začin, sjetva se može obaviti od sredine marta do sredine maja, kao i ljeti od sredine jula do sredine augusta. Sjetva se obavlja u jame duboke 1 – 1,5 cm, pri čemu je razmak među redovima 12 – 24 cm, a među sjemenjem 24 – 36 cm. Ukoliko postoji opasnost od napada gljivica bolje je sijati na većem razmaku. Potrebna je količina 10 do 12 kg sjemena po hektaru.

Branje kopra

Ukoliko se koristi za začin, kopar se kosi u početku vlatanja, kada biljka dosegne visinu od 30 do 40 cm. Na taj se način mogu obaviti dvije košnje u godini, pri čemu se ostvaruje prinos od 6 do 8 t svježe herbe po hektaru.

Kada se kopar uzgaja radi dobivanja eteričnog ulja, preporuka ga je kositi prije formiranja plodova, budući da se tim procesom smanjuje udio ulja u biljci. Usjev se kosi u visini od 30 cm od površine tla. Prinos u tom slučaju iznosi 15 do 20 tona herbe po hektaru, pri čemu je udio eteričnog ulja 2 do 2,8%. Prinos eteričnog ulja može iznositi 25-55 kg/ha.

Najkvalitetnije se sjeme kopra dobiva s vršnih cvatova biljke pa se žetva obavlja upravo po njihovom sazrijevanju. Očekivani prinos sjemena kopra po hektaru iznosi 0,8 do 1 tone. Ukoliko se od sjemena proizvodi eterično ulje, može se proizvesti 9 do 15 kg po hektaru.

Upotreba kopra

Kopar ima okus sličan kimu. U prehrani se mogu upotrebljavati listovi i sjemenke. Listovi se koriste svježi ili sušeni, a mogu se koristiti kao dodatak supama, čorbama, umacima ili salatama. Sjemenke se često koriste prilikom spremanja zimnice, a mogu se i sušiti. Kopar ima pozitivan utjecaj na sluznicu želuca i poboljšava dah. Sprječava povraćanje i grčeve i povećava izlučivanje mlijeka.

Izvor:

  • Bauer, V.: Začinsko bilje, Dušević i Kršovnik d.o.o., Rijeka, 2013.
  • Lešić, R. i sur.: Povrćarstvo, Zrinski d.d., Čakovec, 2002.
  • Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Kopar - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

Kopar

Kopar - Tekstovi

Kopar @ KLUB

Ne napuštaju kopar.

Dugo smo čekali mjesto u Dvorištu s...

+3