Vlasulja barska (Vlasulja trstikasta)

Vlasulja barska (Vlasulja trstikasta) raširena je u Europi, sjevernoj Africi, sjevernoj Americi i Australiji. Sije se u čistoj kulturi ili u smjesama s drugim travama i mahunarkama za korištenje u zelenom stanju (kosidba i ispaša) i za proizvodnju sijena, silaže i sjenaže.

Morfološka svojstva

Korijen je snažan i prodire u tlo do 1,5 m dubine. Formira uspravan busen, katkada s kratkim rizomima. Stabljika je visoka oko 140 cm, glatka i gola, a kasnije gruba. Lišće je krupno, kožasto, dužine 20 – 50 cm, od 3 – 12 mm široko, ravnomjerno hrapavo ili glatko. Cvat je metlica duga 10 – 50 cm, na kojoj su klasiči eliptičnog do duguljastog oblika, dužine 10 – 18 mm. Masa 1 000 zrna je 2,0 – 3,0 grama.

Biološka svojstva

Vlasulja barska je trava ozimog tipa koja je otporna prema mrazu, zimi i suši. Zbog visoke otpornosti na niske temperature i preko zime ostaje zelena. Odgovaraju joj vlažna, svježa, ali i suha staništa. Pod vodom može izdržati oko mjesec dana. Na sušu je otpornija od klupčaste oštrice i pahovke rane (francuski ljulj). Može rasti na tlima čiji je pH od 4,6 – 9,5. Njezin vijek trajanja je od 8 – 10 godina.

Agrotehnika proizvodnje

Sije se u drugoj polovici augusta i u sljedećoj godini ima dobar prinos voluminozne mase i sjemena. Obrada tla ovisi o predkulturi. Osnovnu obradu treba obaviti na dubinu od 30 cm, ako se priprema za proizvodnju sjemena. Za proizvodnju krme obrada može biti reducirana (direktna sjetva), ovisno o raspoloživoj mehanizaciji.

Gnojidba

U proizvodnji voluminozne krme tlo je potrebno gnojiti s 140 – 200 kg/ha čistog azota, a za proizvodnju sjemena gnoji se s 80 – 100 kg/ha azota.

Sjetva

Za proizvodnju sjemena sije se s 20 – 25 kg/ha sjemena, na međuredni razmak od 35 cm. Za proizvodnju voluminozne krme sije se u čistoj kulturi od 35 – 45 kg/ha sjemena.

Vrijeme korištenja za voluminoznu krmu

Za zelenu krmu i sijeno treba je kositi prije metličanja u prvom porastu jer što se kasnije kosi kvalitet je slabiji. S ispašom se može sačekati kada je visina biljaka oko 25 cm. U vrijeme metličanja može se koristiti za spremanje sjenaže i silaže. Prinosi sijena ovise o vlazi tla i agrotehnici, a iznose 7 – 12 t/ ha (i više).

Žetva sjemena

Vrijeme žetve je teško utvrditi jer joj se sjeme u punoj zriobi jako osipa, pa se pazi na vlažnost zrna i žetvi se pristupa kada vlažnost zrna dosegne 42% jer su tada gubici sjemena najmanji. Vlažno sjeme treba odmah dosušiti kako ne bi došlo do zagrijavanja i pada klijavosti. Temperatura sušenja ne smije biti viša od 32 °C. Prinosi sjemena su od 300 – 1 200 kg/ha.

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i sjemena; 2008.