Rosulja bijela

Sinonim: - | Engleski naziv: Black Bent, Red Top | Latinski naziv: Agrostis alba L.

Rosulja bijela rasprostranjena je od zapadne i srednje Europe do srednje Azije. Uglavnom se sije u smjesama s drugim travama i mahunarkama na vlažnim i poplavnim staništima. Koristi se za ishranu stoke u zelenom stanju (ispaša, kosidba) i za spremanje sijena i konzerviranje. Kvalitet krme je dobar do vlo dobar.

Morfološka svojstva

Ima snažan korijenov sistem. Stabljika je tanka, glatka, visine od 30 – 50 cm i neotporna na polijeganje. Listovi su tanki, ravni, dužine od 5 – 20 cm, a širine 3 – 11 mm. Cvat je nježna metlica, dužine do 30 cm, zelenkaste boje s crvenkastom nijansom. Klasići su bez osja. Sjeme je sitno, do 1,8 mm dugo bez pljevica i oko 2,8 mm s pljevicama, široko 0,3 – 0, 6 mm, svijetle boje i jajastog oblika. Masa 1 000 sjemenki iznosi 0,15 grama.

Biološka svojstva

To je niska trava, dugog busena, poluozimog tipa, što znači da kod rane proljetne sjetve jedan dio izboja može dati generativne organe. Za svoj rast i razvoj zahtjeva dosta vode i otporna je na niske zimske i proljetne temperature.

Postoji više varijeteta, među kojima su najznačajnije:

Agrostis alba L. var. genuina Schur. – prava rosulja bijela, ima kratke podzemne stolone.

Agrostis alba L. var. stolonifera Meyer. – puzava, stvara kratke nadzemne stolone, daje loš kvalitet krme, pogodna za sjetvu na sportskim terenima

Agrostis alba L. var. gigantea Roth. – visoka, kratki stoloni, daje loš kvalitet krme, odgovaraju joj slabo kisela ili neutralna tla, umjereno vlažna, rahla i pjeskovita.

Agrotehnika proizvodnje

Rosulju bijelu treba sijati u kasno ljeto, pa se primjenjuje sistem obrade tla kao za ozimne kulture. Površinska obrada tla mora biti vrlo kvalitetna jer je sjeme sitno. Za proizvodnju krme sije se 12 kg/ha sjemena, a za proizvodnju sjemena oko 6 kg/ha. Poslije sjetve u povoljnim uvjetima sjeme niče za 10 – 12 dana. U proizvodnji krme može se koristiti do 8 godina. U čistoj kulturi prinosi zelene mase su niski, oko 30 t/ha.cvate u predvečerje i to ravnomjerno, tako da i sjeme ravnomjerno sazrijeva. Osipanje sjemena je slabo.

Gnojidba

Na formiranje prinosa zrna značaj ima gnojidba azotnim gnojivima. Preporučuje se gnojiti s oko 60 kg azota po ha. Azotna gnojiva daju se tokom ljetno-jesenskog i proljetnog busanja.

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i sjemena; 2008.