Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prerada kože
  • 26.11.2022. 16:30
  • Zeničko-dobojski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Visoko

Tabačka stupa u Visokom jedina sačuvana na Balkanu

Jakne, opanci, torbe i drugi kožni predmeti oduvijek su se kupovali u Visokom, koji je bio najveći izvoznik tekstila i kože u bivšoj Jugoslaviji.

Foto: Selma Mujić
  • 74
  • 26
  • 0

Sve što ima veze sa kožom odvajkad se u Bosni i Hercegovini veže uz Visoko. Prerada kože, odnosno tabački zanat, u ovom gradu, prema historijskim spisima sežu u 14. stoljeće kada su domaćini odlazili na izučavanje zanata van granica Bosne.

Zavičajni muzej Visoko je vlasnik jedine očuvane tabačke stupe koja je postavljena kao trajno izloženi eksponat na postolju u samom srcu grada. Sastoji se od dva velika drvena dibeka, dva kljuna, vretena, matijevnice (drvena osovina), dva nosača kljuna i šindre (pokrov).

Stupe su radile su na vodeni pogon

"Tabačka stupa je bila jedan od osnovnih alata kod štavljenja kože. Stupe su radile su na vodeni pogon i nalazile su se na rijeci Fojnici, gdje su tabaci vršili usitnjavanje prirodnih štavnih sredstava - list ruja, rujevine i šiška", kaže za Agroklub Mubera Pulo, viši kustos Zavičajnog muzeja.

Rujevina za mekšu, šiška za težu kožu

U dibecima, velikim buradim, izrađenim obično udubljenjem bukovog debla, pomoću kljuna su se usitnjavala štavna sredstva. Rujevina se koristila za preradu mekše kože kao što je ovčija, kozija, dok se šiška koristila za štavljenje tzv. teške goveđe kože.

Made in BiH: Kako nastaje tradicionalna visočka pečenica?

Postoje dva izvora kada je riječ o tradiciji prerade kože u Visokom, prema jednom došla je iz Sjeverne Afrike odnosno Maroka, a prema drugom izvoru, zanat su prenijeli Budimlije - Mađari. Kožarstvo su ovdje, prema historijskim činjenicama, razvile Osmanlije i to u kućnoj radinosti kao stratešku industrijsku granu. Tako je nastao i jedan oblik organizirane proizvodnje.

Uz štavljenje su bili razvijeni i drugi, srodni, zanati kao šo je opančarski po kojem je ovaj kraj također bio poznat Visoko bilo poznato, zatim čebedžijski, sarački, mutapdžijski. Svi su bili vezani za preradu životinjskih koža. Nakon Drugog svjetskog rata kada se prestalo s tradicionalnom preradom, mnogo toga se nije sačuvalo i prešlo se na industrijsku preradu kože. 

Zanati i danas žive

Muzej u Visokom jedan je od najstarijih u BiH, osnovan 1953. godine. Zavičajnog je tipa i čuva šarolike eksponate koji su raspoređeni u osam zbirki i svi oni svjedoče o životu na prostoru ovog grada  i okoline. Ima bogatu etnografsku zbirku, koja se sastoji od nekoliko podzbirki, a jedna od njih je i ona o starim zanatima.

Neki zanati i danas žive u selima oko Visokog, kaže Pulo (Foto: Vedran Stapić)

"Posebno bih izdvojila grnčarski zanat koji još uvijek ima tradiciju u mjestu Liješeva, gdje se majstori grnčari bave izradom predmeta od grnčarije, to su posuđe i razni predmeti koji se i danas koriste", kaže Pulo, dodavši da nekoliko njih živi od tog posla. 

I visočki faraoni bi mastili brkove Babićevom pečenicom 

Također, u naselju Goduša i danas živi čibučarski zanat, karakterističan po svom nazivu, ali ne odnosi se samo na pušenje – čibuke, nego i izradu svirala, frula, itd. 

Kompletnu posjetu ekipe Agrokluba Visokom, možete pogledati i u videu:

 


Tagovi

Tabačka stupa Prerada kože Životinjska koža Zanati Mubera Pulo Zavičajni muzej Visoko 12 bisera Ruralni turizam


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.


Partner