Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ruralni biser
  • 22.11.2022. 12:00
  • Zeničko-dobojski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Visoko

I visočki faraoni bi mastili brkove Babićevom pečenicom - pogledajte video

Kravljevski grad, grad kože, mesa i piramida, sve je to stalo u srce Bosne. Iako industrija snažno zahvata ovo područje, poljoprivredna proizvodnja je sve "glasnija".

Foto: Vedran Stapić
  • 1.284
  • 400
  • 0

Visoko – srce Bosne, središte srednjovjekovne Bosanske Banovine, kasnije Kraljevine te krunsko mjesto prvog bosanskog kralja, Tvrtka Kotromanića. U bivšoj Jugoslaviji, grad je bio najpoznatiji po preradi životinjske kože. Danas se vodi oštra borba po čemu je poznatije – visočkoj pečenici ili piramidama. 

Ovo je inače centar dimljenih delicija u BiH, gdje je razvijena ozbiljna industrijska proizvodnja, ali mi smo posjetili onog koji to radi tradicijski. Prepoznatljivi miris sušenja mesa, zaustavlja nas ispred obrta "Babić", prvog koji proizvodi visočku pečenicu zaštićenu oznakom geografskog porijekla u Bosni i Hercegovini. Suhomesnati proizvod ovdje se po istom receptu pripremaju već 60 godina.

Babić jedini proizvodi visočku pečenicu zaštićenu oznakom geografskog porijekla

"Ništa nema standardizovano, sve zavisi ljeto-zima, hoće li se meso rezati tanje, deblje, hoće li se manje ili više soliti", kaže nam vlasnik obrta, Edin Babić dodavši kako najviše koriste meso simentalke, krave starosti pet do sedam godina i to je ono što se dosad pokazalo u praksi kao idealno.

Raj za mesoljupce

Pojašnjavajući proces nastanka, kaže kako nakon soljenja i odlževanja, čiji je optimum 21 dan, slanoću utvrđuju senzorno, opipom, a potom ide na dimljenje.

"Meso se dimi na laganoj vatri sa bukovih drva, čistih, bez ikakvih primjesa, ne smije drvo biti trulo, ne smiju biti panjevi, to je nešto o čemu se puno vodi računa", navodi. Sve se dešava spontano, pod budnim okom starijeg Babića, koji iako u poznim godinama, od ranih jutarnjih sati kontroliše procese, ali i dočekuje kupce, koji ovdje već domaćinski ulaze. Stalni su, kažu nam.

Koristi se isključivo meso simentalke

Edin objašnjava da nakon kompletnog procesa - soljenja, sušenje i sazrijevanja, meso dolazi u komoru za gotov proizvod, odakle ide dalje u distribuciju. Tu se, kaže, dešava najljepši dio proizvodnje - dugustacija.

"Mesoljupci ovdje kad dođu, izgube se", dodaje uz osmijeh. 

Tabačka stupa kao svjedok prošlog vremena

Proizvodnja je Visokom razvijena dokle sežu pisani tragovi i sjećanja. U Zavičajnom muzeju čuvaju etnografsku zbirku koja svjedoči o brojnim zanatima. Jedan od njih i danas živi u naselju Goduša, karakterističan po svom nazivu čibučarski, iako se ne odnosi samo na pušenje – čibuke, nego i na izradu svirala, frula i drugih predmeta, koje su koristili i pastiri.

Jedina sačuvana tabačka stupa na Balkanu

A, upravo su brojni stočari u Visoko nekada donosili životnjske kože, zbog čega su i putnici hrlili ovdje, nerijetko dolazeći pazariti opanke, jaknu ili neki drugi kožni predmet. Originalna tabačka stupa, koja je služila za štavljenje kože, a radila na vodeni pogon, izložena je u centru grada kao eksponat i svjedoči o vremenu prije nego se prešlo na industrijsku preradu kože

"Ovdje su tabaci vršili usitnjavanje prirodnih štavnih sredstava za štavljenje kože, a ta prirodna štavna sredstva bila su list ruja, rujevine i šiška. Ovisno o vrsti kože, rujevina se koristila za preradu te mekše kože kao što je ovčija, kozija, dok se šiška koristila za štavljenje tzv. teške goveđe kože", navodi Mubera Pulo, viša kustosica Zavičajnog muzeja Visoko.

U Zavičajnom muzeju čuvaju etnografsku zbirku koja svjedoči o brojnim zanatima, kaže Pleho

Kontinentalna klima, s izraženim i dugim zimama, donekle je orijentirala ovdašnju kaloričnu kuhinju. Ali, ne nude ovdje samo meso. Poljoprivreda je itekako razvijena. Posebnu pažnju privlači i svijest mještana o organskoj proizvodnji.

Od močvare do turističke destinacije

Stručni saradnik u Odsjeku za privredu Grada Visoko, Adi Pašalić, kaže kako je bitno istaći zaokružen sistem kakda je riječ o ponudi i lokaciji. 

"Imamo gastronomsku ponudu, gdje je razvijena poljoprivredna proizvodnja, organska proizvodnja, zdravi domaći proizvodi, što je svakako jedan od najboljih suvenira za sve turiste koji posjete ovo mjesto", kaže Pašalić, govoreći o parku "Ravne 2". Ne tako davno, prije 15-tak godina, ova lokacija je bila močvarno područje. Dolaskom i idejom dr. Semira Osmanagića i iskopavanjima na prahistorijskim tunelima, kraj je oživio i postao najposjećenija turistička destinacija u središnjoj Bosni.

Unutrašnjost tunela Ravne

Donio je mnogo benefita ne samo za arheološku fondaciju, nego i za kompletnu sredinu. Već je oko 450 domaćinstava registrovalo svoju djelatnost u segmentu izdavanja apartmana, kuća za odmor, što mnogo doprinosi ekonomskoj situaciji i razvoju grada, koji se nalazi na jednom putu konverzije, prelaska iz trgovačke u turističku sredinu. 

Povodom početka ljeta, ljetnog solisticija, ovdje se organizira festival i sajam, u okviru kojeg se prednost daje domaćim proizvođačima organske hrane, a zasluge za njegovu organizaciju svakako pripadaju osnivaču Arheološkog parka Bosanska piramida sunca, Semiru Osmanagiću, koji navodi kako "još uvijek ima domaćeg sjemena" i to je ono čemu daju naglasak, ali i vodi. 

Tesla, Đoković i "obični smrtnici"

Voda koju mi pijemo je energetski mrtva, dodaje Osmanagić, istakavši da je ona koja se nalazi u misterioznim tunelima Ravne, starim više od 30.000 godina netretirana, izložena energijama piramida i vibrira visoko. Ovdje se poziva na brilijantni um, Nikolu Teslu, koji je govorio da ako hoćemo da razumijemo kosmos, moramo ga posmatrati kroz prizmu energije, frekvencija i vibracija. I upravo je riječ vibracija – ključ.

"Vibracija vode i vibracija hrane. Ukoliko je hrana domaća, organska, ukoliko je đubrena sa domaćim đubrivom, stajskim, normalno da će proizvod biti zdravi i da će uticati bolje na nas", kaže Osmanagić.

Još uvijek ima domaćeg sjemena, kaže Osmanagić

U ponudi su ovdje zanimljive gastronomske kombinacije kontinentalne kuhinje sa onim što je malo više mediteransko, dalmatinsko, italijansko - vrlo interesantan spoj, pa odavdje niko ne ode gladan. Čak ni teniski as Novak Đoković, inače redovan gost. Od domaćih jela, nude se ona na kašiku - čorbe, različite juhe, osobito od povrća, zatim begova čobra koja nekada dolazi sa govedinom, nekada sa piletinom, a bosanski specijalitet svakako su pite. 

"Ono za šta se mi zalažemo ovdje, umjesto što nam nameće transhumano društvo, zalažemo se za povratak prirodi, povratak harmoniji sa prirodom, za socijalnim odnosima, jer mi smo socijalna bića, stoga, malo je možda neočekivano, ali iz srca Bosne odlaze drugačije poruke u svijet", poručuje. 

A mi iz Visokog odlazimo u neke druge krajeve. Do naredne destinacije vama ostavljamo zadatak testirate vibracije - kako piramida, tako i pečenice. Pa, ko šta voli. A možete i narezanu pečenicu složiti u piramidu – odličan suvenir. 

 


Fotoprilog


Tagovi

Turizam Visoko Destinacije u BiH Ruralni turizam Visočka pečenica Obrt Babić Edin Babić Adi Pašalić Mubera Pulo Semir Osmanagić Piramida Sunca Arheološki park Park ravne Novak Đoković Nikola Tesla 12 bisera


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.


Partner

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Rusija bilježi rekord u proizvodnji suncokretovog ulja - što je s izvozom?

Proizvodnja suncokretovog ulja u Rusiji mogla bi u sezoni 2023./24. porasti na rekordno visoku razinu u odnosu na posljednje godine. Očekuje se 7,55 milijuna tona, što će...

Više [+]